Lifestyle

Pasterizacija – šta je, kako i zašto se radi

Šta je to pasterizacija?

Pasterizacija je proces koji je svoju upotrebu pre svega našao u prehrambenoj industriji. Naime, pasterizacija se odnosi na termičku obradu namirnica (mleko, mlečni proizvodi, itd. ) kako bi im se produzio rok trajanja. Termička obrada uništava patogene koji utiču na rok trajanja namirnica. Proces se uglavnom odvija na temperaturama manjim od 100 °C, odnosno 212 °F.

Ovaj proces osigurava uništavanje svih onih mikroorganizama koji utiču na kvarenje hrane. Neki od tih organizama su bakterije i spore. Ovaj postupak je svoj naziv dobio po francuskom naučniku, mikrobiologu, Louisu Pasteur. Naime, on je u drugoj polovini 19. veka uz pomoć svojih istraživanja došao do zaključka da termička obrada ubija neželjene mikroorganizme u vinu. Kao što je već navedeno, ovaj postupak je svoju primenu našao u prehrambenoj industriji i to pre svega u mlečnom sektoru. Naime, mleko i mlečni proizvodi imaju tendenciju da se brzo kvare i to naročito nakon što se otvore posude u kojima se čuvaju.

Pasterizacija oprema

Kao i svaki postupak, tako se i pasterizacija obavlja uz pomoć određene opreme. Treba imati na umu da se prehrambeni proizvodi mogu pasterizovati na dva načina. Pre i nakon pakovanja u ambalažu. U slučaju kada se namirnica pakuje u staklenu ambalažu koristi se topla voda u postupku pasterizacije. S druge strane, kada se namirnica pakuju u plastičnu ili metalnu ambalažu, osim tople vode, koristi se i vodena para u postupku pasterizacije. Kada je reč o tekućim namirnicama, tada se pasterizacija odvija u sistemu koji je građen u nekoliko delova.

U prvom delu se nalazi tzv. zona grejanja, dok drugi deo sačinjavaju cevi za zadržavanje. Zadnji deo sistema je zona hlađenja. Postizanje određene temperature unutar sistema temelji se na pločastim izmjenjivačima topline. Oni se sastoje od velikog broja uspravnih ploča. Ploče su građene od nerđajućeg čelika. Postoje izmjenjivači topline sa struganom površinom i izmjenjivači topline sa školjkom ili cevi. Jedan i drugi su specijalizovani su za pasterizaciju određenih vrsta namirnica.

pasterizacija

Pasterizacija i njena efikasnost

Iako se pasterizacija pojavila i razvila u drugoj polovni19. veka, tokom prve polovine 20. veka još nije bilo ustaljenih znanja o tome kakva kombinacija vremena i temperature mora biti kako bi postupak pasterizacije bio uspešan kod mleka. Uglavnom se pasterizacija obavljala u trajanju od 15 sekundi na temperaturi od 72 Celzijusova stepena. Razvojem tehnologije i mikrobiologije utvrđene su norme pasterizacije za uklanjanje pojedinih patogena. Za povećanje efikasnosti pasterizacije od ključne je važnosti bilo upoznavanje sa karakteristikama velikog broja prehrambenih proizvoda.

Naime, poznavanje strukture određene namirnice i znanje o tome koji sve patogeni i bakterije se mogu naći u pojedinoj namirnici uveliko olakšava odabir stetpena pasterizacije za određenu namirnicu. Postupak pasterizacije se najčešće primjenjuje kod piva, konzervirane hrane, jaja, mleka, mlečnih proizvoda, sokova, sirupa, vode, vina itd. Ovaj postupak je omogućio da se hrana duže čuva i na taj način je olakšan njen transport na duže relacije. To je takođe omogućilo ljudima da rade veće zalihe hrane u svom domu.

Tagovi:

#Pasterizacija #što #kako #zašto #radi

Preporučujemo

pasterizacija
Pasterizacija - šta je, kako i zašto se radi

Komentariši