Što je hepatitis B i zašto nastaje?

Hepatitis B ili serumski hepatitis se opisuje kao zarazna bolest jetre koja je uzrokovana virusom navedenog hepatitisa. Riječ je o najrasprostranjenijem obliku hepatitisa u svijetu, i upravo zato predstavlja javnozdravstveni globalni problem. Virus hepatitisa B pripada u DNA grupu virusa, iz porodice Hepadnaviridae. Sami virus se sastoji od dvočlanog DNA, replicira se uz enzim reverzne transkriptaze. Potrebno je naglasiti kako ima tri antigena – površinski, jezgre i unutrašnji. Danas se klasificira u 8 genotipova. Virus je prvi puta otkriven 1963 godine. Blumberg i njegovi suradnici nadjenuli su mu ime “australijski antigen” jer je prvi puta uočen kod krvi australskih domorodaca.

Ovaj virus je i do stotinu puta zarazniji od HIV-a, virusa koji je odgovoran za nastanak AIDS-a. Danas je navedeni virus deveti najčešći uzročnik smrti na svijetu. Tko pripada u rizične skupine? Izvor infekcije su zaraženi ljudi. Osobe koje boluju od navedenog virusa mogu ga proslijediti uz pomoć tjelesnih tekućina: Spolnim odnosom, bliskim kontaktom preko kože ili sluznice, intravenskim ubrizgavanjem droge, perinatalnim prijenosom od majke na dijete, transfuzijom zaražene krvi, doticajem sa zaraženim materijalom. Kao izvor zaraze najključnije su osobe koje imaju hepatitis B, ali nemaju simptome koji mogu ukazivati na simptome virusa.

Kako se prepoznaje hepatitis B?

Potrebno je napomenuti kako do 30% oboljelih nema nikakvih simptoma. Kako se onda prepoznaje hepatitis B? Klinička slika kod osobe može varirati, osobito ako u obzir uzmemo dob. Kod djece bolest može proći neopaženo jer su sami simptomi veoma nespecifični. Razlikuje se akutni, fluminantni i kronični oblik Hepatitisa B. Akutni oblik ima inkubaciju od 45 do 180 dana, najčešće od 60 do 90 dana. Raniji simptomi mogu biti: Umor, gubitak teka, blago povišenje tjelesne temperature, mučnina i povraćanje, bolovi u mišićima te zglobovima, bol kod desnog rebrenog luka. Nakon dva tjedna mogu se primijetiti simptomi žutice: Tamni urin, žutilo na bjeloočnicama, žutica.

Kod akutne faze bolesnici prolaze kroz bolest bez simptoma, ozdrave ili postaju kronični bolesnici. Fluminantni oblik hepatitisa B je najteži oblik akutnog oboljenja. Pojavljuje se veoma rijetko i često završava smrtno u veoma kratkom roku. Raniji simptomi mogu biti: Akutno zatajenje jetre koje doprinosi razvoju kome, krvarenja iz želuca, teže komplikacije na srcu i plućima, bakterijske infekcije. Kronični hepatitis B se smatra ozbiljnom bolesti jetre i ovdje se često razvija ciroza jetre, njeno zatajenje ili smrt. Ukoliko se simptomi bolesti ne povuku unutar prvih 6 mjeseci, tada je riječ o kroničnom obliku oboljenja. Kronični oblik može imati blagi tijek, minimalnu aktivnost bolesti, no može biti i aktivniji tip i imati sklonost brzog razvoja ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma.

Može li se hepatitis B izliječiti?

Razvojem medicine posljednjih godina isproban je veliki broj lijekova koji mogu usporiti umnažanje samog virusa. Kada se liječi kronični oblik hepatitisa B, tada se želi eliminirati virus iz tijela kako bi on u potpunosti nestao. Nažalost, ovo često rezultira cjeloživotnom terapijom kako bi se spriječilo napredovanje samog virusa. Liječenje se može odnositi i na nespecifične mjere poput mirovanja u akutnoj fazi, razne dijete, zabrana konzumacije alkohola.

Kronični hepatitis B može se liječiti i lijekom Interferon alfa – Proteinom koji se uobičajeno proizvodi u ljudskom organizmu kada dolazi do obrane protiv određene bolesti. Interferon će se koristiti za liječenje kroničnog oblika hepatitisa i on će se proizvoditi biotehnološkim procesom. Ubrizgavat će se u potkožno masno tkivo. Sve češće se koristi i liječenje pegiliranim interferonom koji ima nešto produljenije djelovanje. Liječenje ovom metodom provodi se 48 tjedana.

Osnovni cilj samog liječenja je spriječiti daljnje širenje virusa i smrtne ishode. Liječenje interferonom izaziva nuspojave poput groznice, temperature, slabosti, umora, glavobolje, bolova u kostima – stoga se uz navedenu terapiju preporučuje i Paracetamol. Da li se zaraza s hepatitisom B može spriječiti? U Republici Hrvatskoj od 1999 godine cijepljenje protiv hepatitisa B pripada u obavezna cijepljena. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje rutinsko cijepljenje za hepatitis B kod sve djece.

Tagovi: Hepatitis B, liječenje, rizične skupine, simptomi, virus