Lifestyle

Šarlah kod odraslih: uzrok, simptomi, liječenje

Šarlah kod odraslih – način prenošenja

Šarlah kod odraslih – kako se prenosi? Šarlah je zarazna bolest koja se obično javlja kod djece od 5-15 godina. Ova bolest uzrokuje bakterija Streptococcus pyogenes, poznata kao streptokok skupine A, što rezultira povišenom tjelesnom temperaturom, crvenilom, osipom koji se širi po koži, te bolovima u grlu. Bakterija koja izaziva ovu bolest nastanjuje područje grla, uzrokujući infekciju gornjih dišnih puteva. Prenosi se kapljičnim putem prilikom kontakta sa zaraženom osobom, a u rijetkim slučajevima može se prenijeti i putem predmeta. Inkubacija obično traje od dva do četiri dana. Kod odraslih koji nisu razvili antitijela protiv eritrogenih toksina, može se javiti šarlah. Iako je rijedak kod odraslih, šarlah može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ukoliko bakterije pređu iz dišnih puteva u druge dijelove tijela. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkih simptoma.

Simptomi šarlaha kod odraslih

Koji su simptomi šarlaha kod odraslih? Ova bolest karakteriše bol u grlu, groznica, osip, slabost mišića, promuklost, curenje nosa, natečeni krajnici i povećani limfni čvorovi na vratu. Osip se pojavljuje nakon nekoliko dana, prvo na vratu i trupu, zatim se širi na lice i ekstremitete, s izuzetkom dlanova i tabana. Kada simptomi počnu nestajati, dolazi do ljuštenja kože na zahvaćenim dijelovima, što može trajati nekoliko tjedana. Pored navedenih simptoma, mogu se javiti glavobolja, svijetlo lice oko usta, otežano gutanje, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, crvenilo u pregibima laktova, koljena i pazuha. U težim slučajevima, šarlah može uzrokovati komplikacije poput širenja bakterija na uši, pluća, bubrege, srce i zglobove. U slučaju teških simptoma, liječenje se provodi pod nadzorom specijaliste.

Kako se dijagnosticira šarlah kod odraslih

Kako se postavlja dijagnoza šarlaha kod odraslih? Dijagnoza se zasniva na kliničkim simptomima i potvrđuje se mikrobiološkom analizom brisa grla, brzim antigenskim testom i krvnom slikom. U terapiji se koriste antibiotici u odgovarajućim dozama, zajedno s protuupalnim lijekovima za kontrolu simptoma. Važno je pratiti režim liječenja kako bi se spriječile komplikacije. Preventivne mjere uključuju dobru higijenu ruku, nošenje maske, izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama, redovno čišćenje prostora i jačanje imunološkog sustava putem zdrave prehrane. Osobama s oslabljenim imunitetom preporučuje se preventivna antibiotska terapija ukoliko su bile u kontaktu s oboljelim osobama.

Tagovi:

Izvor: ( www.arz.hr / Adresarsporta.rs )