Što je ADHD i zašto nastaje?
ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) se može najjednostavnije opisati kao poremećaj pažnje koji dolazi s hiperaktivnošću. Iako se najčešće prepoznaje kod školske djece, ovaj poremećaj sve je prisutniji i kod odraslih osoba. Prema statistikama, ADHD kod odraslih pojavljuje se u svega 2 – 5 % slučajeva i češće je prisutniji kod muškaraca nego kod žena. S navedenim se ne slažu i stručnjaci, koji smatraju da je navedeni postotak puno veći i kako mnoge odrasle osobe zapravo ne znaju da pate od ovoga poremećaja. Kako se prepoznaje ovaj poremećaj pažnje?
Kod odraslih osoba često se može primijetiti kako postoji doza nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti. Nažalost, ovo stanje može veoma ozbiljno utjecati na sve aspekte života osobe, što može uvelike narušiti njihovu kvalitetu života. Ukoliko se ovo stanje ne liječi, ono može ostaviti štetne posljedice na psihičko zdravlje, ali i na okolinu osobe. Kada je potrebno posumnjati? Iako se loša organizacija i slaba koncentracija smatraju normalnim stvarima, ukoliko osoba doživljava sljedeće stavke potrebno je posumnjati: Nisko samopouzdanje, sklonost zaboravu ili manjim nezgodama, poteškoće kod koncentracije i fokusa, poteškoće u odnosima, depresija i suicidalne misli.
ADHD uzroci i simptomi
Sami uzroci nastanka nisu još u potpunosti razjašnjeni, no mnoge studije navode sljedeće čimbenike: Genetika ili nasljeđe – ADHD može biti nasljedno stanje. Roditelji koji imaju ovu vrstu poremećaja često ga prenose na svoju djecu. Genetska istraživanja čak pokazuju na postojanje određenih markera koji su povezani s razvojem navedenog stanja. Čimbenici okoliša – Studije isto tako sugeriraju da izloženost stalnom stresu, traumi ili toksinima mogu povećati ozbiljnost razvoja navedenog stanja. Poremećaji u razvoju – Ako je osoba zadobila ozljedu mozga ili ima stanje koje utječe na središnji živčani sustav, tada je moguće da će razviti navedeno stanje.
Kako izgleda ADHD kod odraslih i koji su simptomi? Simptomi se mogu podijeliti u tri kategorije: Nepažnja koja je karakteristična prema lošem uočavanju detalja, poteškoća s rješavanjem zadataka, poteškoće s pažnjom, zaboravnost, slaba organizacija. Hiperfokus koji je karakterističan prema zaokupljenosti na jednu stvar – dolazi do gubitka pojma o samome vremenu i doprinosi razvoju nerazumijevanja. Impulzivnost koja je karakteristična prema vrpoljenju osobe, nemiru, upadanjem u riječ, pretjeranom svjedočenju, emocionalnoj disregulacijom, niskom tolerancijom na frustraciju.
ADHD dijagnoza i liječenje
Zdravstveni djelatnici koristit će kriterije koji su navedeni u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje kako bi se dijagnosticirao ADHD. Na ovaj način prema navedenim simptomima mogu se dijagnosticirati podtipovi ili kombinirani tipovi navedenog stanja. Stanje će se odrediti prema 3 ključne karakteristike: Interesnom živčanom sustavu, emotivnoj preplavljenosti, preosjetljivosti na odbijanje. Procjenu prisustva stanja provodit psihijatar koji ima iskustva u dijagnosticiranju navedenog stanja. Kako dijagnosticirati poremećaj pažnje?
Sama dijagnoza se sastoji od: Medicinskog pregleda kako bi se isključila druga stanja, kliničkih intervjua kako bi se prikupile informacije o povijesti obitelji i povijesti simptoma, ispunjavanju testova (ljestvica ocjenjivanja). Kako se liječi ADHD? Najbolji tretman za odrasle je kombinacija psihoterapije kao i lijekova. Uz navedeno, osobe će često morati promijeniti određene stavke u svome životu: Spavanje, vježbanje, prehrana, dodaci prehrani. Ukoliko se osoba drži određenog liječenja, tada bi se samo stanje trebalo popraviti i određeni simptomi bi se trebali minimalizirati. Važno je napomenuti da ovo stanje ne može u potpunosti izliječiti, već samo kontrolirati.
Tagovi:
#Kako #provjeriti #imam #adhd
Izvorni članak