Alergijske bolesti – uzrok

Alergijske bolesti su skupina stanja koja nastaju kao posljedica preosjetljivosti imunološkog sustava na određene tvari u okolišu, koje se nazivaju alergenima ili antigenima. Kada osoba koja je sklona alergijama dođe u kontakt s alergenom, imunološki sustav reagira pretjerano, što rezultira simptomima alergijske reakcije. Uzroci alergijskih bolesti mogu biti genetska predispozicija, okolišni čimbenici, poput izloženosti alergenima u zraku ili kontaktu s određenim tvarima, te kombinacija oba. Imunološki sustav osobe s alergijama reagira na te tvari kao da su opasne, što dovodi do alergijskih simptoma. Postoji mnogo vrsta alergijskih bolesti, a neke od najčešćih alergijskih bolesti su alergijske bolesti dišnog sustava kao što su astma, alergijska hunjavica, alergijski alveolitis, alergijski konjunktivitis, potom imamo nekoliko vrsta alergijskih bolesti kože kao što su kontaktni i atopijski dermatitis te urtikarija, probavne alergijske reakcije i reakcije na lijekove, te osjetljivost na otrove insekata i anafilaktičke reakcije. Veoma često se događa da se neke od ovih alergijskih reakcija javljaju zajedno ili prate jednu za drugom.

Alergijske bolesti – simptomi

Alergijske bolesti se manifestiraju kroz simptome koji mogu varirati ovisno o vrsti alergije i individualnim karakteristikama osobe. Često ponavljano kihanje može biti znak alergijske reakcije, osobito u slučaju alergijskog rinitisa ili peludne groznice. Svrbež je česti simptom alergijskih reakcija i može se pojaviti na koži, očima, nosu ili grlu. Osoba može osjetiti curenje nosa (rinoreja) ili osjećaj začepljenja nosa zbog alergijskog rinitisa. Alergijske bolesti na koži mogu rezultirati crvenilom i oticanjem, osobito u slučaju kontaktnog dermatitisa ili urtikarije. Osip može biti prisutan na koži kao rezultat alergijske reakcije, kao što je urtikarija ili alergija na hranu. Alergijska astma može uzrokovati teškoće s disanjem, kašalj, zviždanje u prsima i osjećaj stezanja u prsima. Alergije na hranu mogu izazvati probavne smetnje poput bolova u trbuhu, mučnine, povraćanja ili proljeva. Anafilaksija ili anafilaktička reakcija je ozbiljna i potencijalno životno opasna reakcija koja može uključivati simptome poput oticanja lica, jezika ili grla, teškoća s disanjem, naglog pada krvnog tlaka i gubitka svijesti.

Alergijske bolesti – liječenje

Alergijske bolesti se mogu liječiti na više načina, ovisno o vrsti alergije, težini simptoma i individualnim potrebama pacijenta Jedan od najvažnijih koraka u liječenju alergijskih bolesti je izbjegavanje alergena koji izazivaju simptome, a to može uključivati ​​izbjegavanje određene hrane, biljaka, kućnih ljubimaca, prašine ili drugih tvari koje su poznate kao okidači za alergijske reakcije. Antihistaminici su lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergijskih bolesti poput svrbeža, kihanja, curenja nosa i osipa. Oni djeluju blokirajući djelovanje histamina, tvari koja uzrokuje simptome alergijskih reakcija. Decongestants se koriste za olakšavanje začepljenja nosa i smanjenje oticanja sluznice. Oni se mogu koristiti u obliku sprejeva za nos ili oralnih lijekova, ali treba ih koristiti oprezno jer dugotrajna primjena može dovesti do nuspojava poput reaktivnog začepljenja nosa. Osobe s alergijskom astmom mogu koristiti inhalatore koji sadrže bronhodilatatore za proširenje dišnih putova i kortikosteroide za smanjenje upale. Imunoterapija, poznata i kao alergenska terapija, može se koristiti za liječenje alergijskih bolesti poput alergijskog rinitisa i alergijske astme, a uključuje postupno izlaganje alergenima kako bi se smanjila osjetljivost imunološkog sustava na te tvari tijekom vremena. Kortikosteroidi se mogu koristiti u obliku inhalatora, tableta, krema ili injekcija za smanjenje upale i kontrolu simptoma alergijskih reakcija. Za liječenje alergijske bolesti na koži poput kontaktnog dermatitisa ili urtikarije, mogu se koristiti masti koje sadrže kortikosteroide ili antihistaminike za smanjenje svrbeža i upale.

Tagovi: alergeni, alergije, alergijske bolesti, imunološki sustav