Što je zglob i od čega se sastoji?

Zglob se najjednostavnije može opisati kao mjesto gdje dolazi do spajanja dviju ili više kostiju. Normalan i funkcionalan zglob se može opisati kao integrirana te specijalizirana struktura koja sadrži više elemenata vezivnog tkiva: Površina zgloba, zglobna čahura – ostale važne sastavnice koje omogućuju funkcioniranje: Ligamenti, tetive, mišići. Zglobna struktura omogućuje raspodjelu mehaničkog stresa, što znači da je trenje minimalno prilikom pokretanja određenog zgloba. Zglobovi se mogu podijeliti u tri osnovne vrste:

Sinovijski – Pravi zglobovi koji imaju mogućnost slobodnog kretanja. Sinovijska membrana i tekućina čine zglobove. Amfiartrotski zglobovi – Ovdje su susjedne kosti odvojene sa zglobnom hrskavicom ili sa vezivno – hrskavičnim diskom, a spajaju ih čvrsti ligamenti koji im omogućuju manje pokrete. Posebni zglobovi koji se nalaze se samo u našoj lubanji gdje tanje vezivno tkivo odjeljuje poneke kosti i gdje su pokreti onemogućeni. Pravi zglobovi će na svojoj površini imati zglobne hrskavice.

Hrskavica je po svojoj građi sastavljena većinski od vode, no za razliku od ostalih tkiva, ona je otporna te čvrsta. Fibrozna hrskavica ima specifičnu građu, i ona se smjestila na mjestima gdje se događaju velike sile kretnje – koljenski zglobovi ili čašice kuka. Mišići pokreću zglobove i oni daju njihovu stabilnost. Njihovim jačanjem postižemo bolju stabilizaciju, dok manjak razvoja mišića može uzrokovati razne probleme. Kosti na kraju daju potporu tijelu, predstavljaju i zaštitu pojedinih unutarnjih organa.

Kako se zglob pokreče?

Osim što će zglob nesmetano te lagano kliziti radi hrskavičnih ploha, svaki pokret zgloba mora biti precizan. Za stabilnost zgloba odgovorni su sljedeći mehanizmi: Oblici zglobnih ploha, ograničavanje funkcije ligamenata te zglobne čahure, aktivno vođenje mišića i tetiva, adhezivna svojstva sinovijske tekućine koje su osnažene radi tlaka u zglobu. Zglobne površine su većinom u obliku luka, imaju uglavljenje jednog zglobnog tijela u drugo. Zglob kuka ili rameni zglobovi su najbolji primjeri. Ligamenti ili sveze obično će ići s jedne kosti prema drugoj i tako ograničiti pokrete.

Njihovo djelovanje je pasivno i ne zahtijevaju dodatnu energiju za razliku od kukova i koljena. Navedeni ligamenti nisu prisutni u nožnim zglobovima, što znači da mišići potkoljenice moraju biti stalno aktivni kada se osoba kreče kako bi se zadržala stabilnost. Nakon dugog dana stajanja ili kretanja moguće je primijetiti zamor mišića. Mišići će se prilikom kretanja skraćivati i produžiti, dok tetive predstavljaju stabiliziraju. Mišići mogu biti manje ili više uključeni u stabilizaciju zgloba. Skeletni mišići preuzimaju najviše sile na sebe, osobito kada dolazi do aktivnosti poput skakanja ili trčanja.

Da li se zglob može oštetiti?

Iako su naši zglobovi konstruirani na način da mogu podnijeti razne stupnjeve i vrste pokreta, oni uslijed određene sile mogu popustiti i uzrokovati razna oštećenja i bolove. Što je bol u zglobovima? Svako oštećenja zgloba je uzrokovano ozljedom ili bolešću. Ovdje su kretnje u zglobu smanjene, pojavljuje se bol, nelagoda, ukočenost, oteklina. Zglobovi koji su najskloniji ozljedama i oboljenjima su: Laktovi, zapešća, zglobovi prstiju, ramena, donji dio kičme, kukovi, koljena i gležnjevi. Bol može biti akutna, što znači da nastaje naglo i kratko traje ili kronična kada se ona razvija postupno i često je uzrokovana određenim stanjem.

Danas je poznat širok raspon bolesti te stanja koji omogućuju poremećaje u zglobovima. Zglob se može oštetiti i zaboljeti radi navedenih stanja: Osteoartritis – Bolest koja je karakteristična prema istrošenosti zglobova, točnije, zglobne hrskavice. Može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu a nastaje radi pretilosti, ozljeda, nedostatak aktivnosti.

Giht – Oblik artritisa koji nastaje radi povećane razine mokraćne kiseline u krvi osobe. Kristali mokraćne kiseline putuju u hrskavice, vezivno tkivo, tetive, kožu. Ozljede ligamenata – Ligamenta opisujemo kao vezivne strukture koje vežu kosti jednu za drugu. Ozljede ligamenata mogu uzrokovati bol, otoke, promjenu boje ozlijeđenog područja. U ostale uzročnike bolova ubrajamo: Burzitis, Tendinitis, istegnuća ili uganuća, prijelome, autoimune bolesti, infekcije, ostale bolesti te stanja. Bolovi u zglobovima se najčešće prepoznaju prema oteklinama, ukočenosti, toplini područja, crvenila na mjestu boli.

Tagovi: bolesti, Bolovi, ligamenti, mišići, pokreti, tetive, zglob, Zglobovi