Hripavac – uzrok

Hripavac je zarazna bolest čiji je glavni uzročnik bakterija Brodetella pertussis. Ova se bolest najčešće prenosi kapljičnim putem odnosno zrakom, a najlakše se prenosi kroz kihanje i kašljanjem zaražene osobe. Drugi načina prijenosa bolesti je kroz direktni kontakt sa izlučevinama mukoznih membrana od dišnog sustava zaražene osobe. Ujedno, kroz kontakta s kontaminiranim predmetima se može pokupiti zaraza, no to samo u rijetkim situacijama. Hripavac se najlakše prenosi među osobama slabijem imunološkog sustava kao što su starije osobe i djeca te među osobama koje nisu cijepljenje protiv ove bakterijske bolesti. Najosjetljivija kategorija su mala djeca koja nisu cijepljena protiv hripavca. Vrijeme koje je potrebno za izlaganje te razvoj bolesti i prvih simptoma je prosječno 7 do 14 dana. Kako bi se otkrilo bolujete li od hripavca ili ne, potrebno je napraviti laboratorijski test unutar dva tjedna od dana kada se otkrili simptome koji mogu, ili ne moraju, upućivati na ovu bakterijsku bolest.

Hripavac – simptomi

Hripavac se može podijeliti u tri kategorije stadija bolesti. U prvom stadiju se pojavljuju simptomi koji dosta sliče simptomima kod obične prehlade, što uključuje kihanje, curenje nosa i blagi kašalj. Nakon 1 do 2 tjedna će se kašalj pojačati, te se javlja povišena tjelesna temperatura koja može dosegnuti do 38 stupnjeva Celzijevih. Kod male djece i dojenčadi može doći do poteškoća s disanjem ili prestanka disanja odnosno apneje i cijanoze. U sljedećem stadiju, napadaji kašlja budu snažniji, brži i učestaliji koji traju od jedne do dvije minute bez udisaja između, a potom kašalj završava s visokim i dubokim uvučenim udahom koji se naziva hripanje. Kašalj je puno češći tijekom noći. Uz to, pojavljuje se i povraćanje i osjećaj slabosti. S vremenom se hripavac pogoršava. U zadnjem stadiju, može doći do komplikacija ove bolesti, no to ovisi o jačini imuniteta, dobi i cijepnom statutu osobe, kao i o brzini dijagnoze i terapije.

Hripavac – liječenje

Kako bi se mogao hripavac izliječiti, veoma je bitna rana dijagnoza. Što se prije dijagnosticira ova bolest, to su veće šanse za brzi oporavak. Hripavac se primarno liječi s antibioticima, kao što su eritromicin, kalritromicin i azitromicin. Ukoliko se na vrijeme daje terapija s antibioticima, velike su šanse za brži oporavak, te će period zaraze trajati kraće i moći će se spriječiti širenje bolesti. Ukoliko se u kasnijim stadijima dijagnosticira bolest, liječenje može biti manje efektivno te će oporavak trajati utoliko dulje. Tijekom liječenja, od iznimne je važnosti izolirati osobu, odnosno privremeno ju udaljiti iz ustanova i izbjegavati kontakt s osobama rizičnih skupina, kao što su dojenčad, mala djeca, trudnice i starije osobe, pogotovo osobe koje nisu cijepljenje ili su slabijeg imuniteta. Minimalni period izolacije traje 5 dana tijekom kojeg perioda je osoba na terapiji antibioticima. Ukoliko osoba ne uzima antibiotike, u tom slučaju period izolacije traje 3 tjedna od prve pojave.

Tagovi: bakterija, bolest, hripavac, prehlada