Posttraumatski stresni poremećaj – uzrok, simptomi, liječenje

Posttraumatski stresni poremećaj se najčešće vezuje za vojsku i rat

Iako posljedice bilo kojih proživljenih trauma može doživjeti bilo koja osoba, bez obzira o kojoj vrsti trauma se radi, čak i djeca, ipak, posttraumatski stresni poremećaj se najčešće vezuje za vojsku i rat. Iako je u povijesti čovječanstva bilo puno ratova posljedice tih ratova na pojedince, očevice i sudionike u obliku trajnog psihičkog oštećenja se ozbiljnije prati tek od američkog građanskog rata, koji je tu pojavu skoro poetski imenovao kao vojničko srce ili iritabilno srce.

Iz američkog građanskog rata datira i Da Costin sindrom za opis takvih stanja. Šok od granata potječe iz prvog svjetskog rata, a korejski rat je posttraumatski stresni poremećaj prozvao veteranskim sindromom, koji je u vijetnamskom ratu preimenovan u vijetnamski sindrom. No, sve su to različiti nazivi za reakcije na proživljenu traumu, posttraumatski poremećaj je tek 1980 godine uveden u dijagnostički i statistički registar za mentalno zdravlje američkog psihijatrijskog društva, nakon čega ga je službena medicina priznala u cijelom svijetu.

Posttraumatski stresni poremećaj se naziva i odgođena reakcija na traumu

Traumu mogu izazvati osobni doživljaji bilo kakve ugroze od rata, prirodnih katastrofa, izloženost brutalnom nasilju, silovanju, prijetnji smrću. I osoba koja je očevidac nekog nasilja ili samo čula za neku tragediju može to doživjeti kao traumu. Stalno bavljenje proživljenim strahotama, ne mogućnost odmaka onemogućava normalno funkcioniranje svakoj traumatiziranoj osobi. No, posttraumatski stresni poremećaj se naziva i odgođena reakcija na traumu jer se može javiti i nakon dužeg vremena od stvarno proživljene traume i osobi paralizirati život.

Najzdravija je neposredna reakcija na strahote koje osoba proživljava jer je to onda uvijek normalna reakcija na neku nenormalnu situaciju. Ali ako vas strah, nesigurnost i užas paraliziraju, a recimo šest mjeseci nakon užasnog događaja iznenada počnete sve užase opet proživljavati i potpuno ste zaokupljeni samo time i nemate snage za ništa drugo, vi ste već upali u stanje koje se naziva posttraumatski stresni poremećaj i najbolje je da se javite na dežurni telefon za psihološku pomoć i što prije odete psihijatru.

Nema dijagnostičkih testova za posttraumatski stresni poremećaj

Anksioznost, strah, užasnutost, krivnja, strah, razdražljivost, uznemirenost (uzbuđenost oko stalno prisutne opasnosti), nefunkcioniranje u svakodnevnom životu, duševne krize, emotivne poteškoće, paranoja i druge psihičke krize otežavaju život u obitelji i osoba koja je na neki način zarobljena u proživljenoj traumi treba potražiti psihološku pomoć. No, nema dijagnostičkih testova za posttraumatski stresni poremećaj, dijagnostičku sliku o stanju pacijenta psihoterapeut dobiva kroz niz intervjua, a onda na temelju toga u suradnji s pacijentom određuje vrstu i trajanje terapije.

Uz psihoterapiju koja se preporučuje svakome tko ima posttraumatski stresni poremećaj kombinira se i farmakološko liječenje, uglavnom antidepresivima, sedativi se ne preporučuju. Lijekovi su prilagođeni dobi, spolu, vrsti traume, ali ako su uz depresivni i anksiozni poremećaj prisutni i alkohol i druge ovisnosti i k tomu još i poremećaj ličnosti, liječenje može biti vrlo složeno. Mnogima se preporučuje i bračna ili obiteljska terapija jer nije lako izlaziti na kraj s takvim pacijentom, a da ga se i nehotice ne gurne u regresiju.

Tagovi:

#Posttraumatski #stresni #poremećaj #uzrok #simptomi #liječenje

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 0 / 5. Brojanje glasova: 0

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Related post

O autoru

Dodaj komentar