Dojenče je beba od šest tjedana do godine dana

Tek rođeno ljudsko dijete se do šest tjedana života naziva novorođenče. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2013 godine je donijela formulaciju koja kaže, dojenče je beba od šest tjedana do godine dana starosti polazeći od pretpostavke da je bebina prehrana u tom razdoblju bazirana na majčinom mlijeku. Dakle zbog dojenja je to naziv za sve bebe do prvog rođendana, iako neke majke svoju djecu ne mogu dojiti jer zbog raznoraznih uzroka nemaju uvijek mlijeka za dojenje.

Ako je bočica zamjenskog mlijeka zamjena za dojenje, to se očito tretira kao i pravo dojenje. S druge strane dojenče u razdoblju između 4 – 6 počinje dobivati i drugu hranu, uči žvakati i gutati, no naziv ostaje. Postoje i majke koje svoju djecu doje dvije ili tri godine, pa čak i do škole, ali službeni stav WHO-a je da dojenačka dob završava prvim rođendanom. S navršenom jednom godinom života ljudska beba ulazi u rano djetinjstvo.

Za dojenče je majčino mlijko idealna hrana

Nakon poroda i šoka razdvajanja majke i djeteta, dojenje nakon poroda je psihološki utjeha i za majku i za dijete i najveća moguća bliskost majke i tek rođenog djeteta. Za dojenče je majčino mlijeko idealna hrana, sadrži sve potrebne hranjive i ljekovite sastojke za rast i razvoj djeteta u prvoj godini života. Upravo majčino mlijeko pomaže izgradnju djetetovog imunološkog sustava, jer se ljudske bebe rađaju sterilnog probavnog sustava i sve što beba treba dobiva dojenjem.

Nekada su stare žene brižno vodile računa da majka koja doji jede što kvalitetniju hranu, da bi imala dovoljno mlijeka i jer je sve što majka pojede beba dobivala preko njezinog mlijeka. Bilo je jedno čudno vrijeme kada su majke odbijale dojiti da im se ne izobliče i ne objese dojke, sva sreća pa je taj suludi trend prekinut i danas se majke educira za dojenje da bi njihovo dojenče dobro i zdravo razvijalo i napredovalo.

Dojenče u prošlosti je imalo i majku i dojilju

Da, bila su u prošlosti i ta siromašna vremena kada mnoge majke nisu imale mlijeka za svoju bebu, a nije bilo ni zamjenske hrane za dojenčad. Fascinantno je kako su žene solidarne kada treba zaštititi novi život koji su donijele na svijet, jer i u tim teškim vremenima je bilo zdravih žena koje su u isto vrijeme rodile i imale mlijeka u izobilju i za svoju bebu i za uplakano dojenče žene bez mlijeka.

Takve žene su hranile i svoju i bebu druge žene, a tako je dojenče u prošlosti imalo i majku i dojilju. Djeca obiju žena su često rasla i igrala se zajedno, jer bi se žene sprijateljile, a djeca su se kasnije zvala braća i sestre po mlijeku. Nakon šestog mjeseca kada bi djeca već pomalo počela jesti kašastu hranu objema ženama je odlaknulo, jer je ono najranjivije razdoblje za oboje djece dobro prošlo i više se nisu toliko morale brinuti.

Tagovi: dojenče, dojilja, imunitet, majčino mlijeko, Majka, novorođenče