Torakocenteza je dijagnostičko terapijski postupak

Neke invazivne pretrage se smatraju manjim operacijama koje istovremeno omogućuju precizniju dijagnostiku i olakšavaju trenutno stanje bolesniku. Torakocenteza je dijagnostičko terapijski postupak koji spada u te manje operacije, a može se izvoditi u bolnici ili ambulanti. Postupak se izvodi iglom koja se uvodi u pleuralni prostor kroz koju se izvlači zrak, tekućine (pleuralni izljev) i druge tvari koje mogu ispuniti pleuralni prostor prsnog koša. Izvlačenje tekućina se naziva i isušivanje pleure no ne primjenjuje se kod svakoga.

Torakocenteza cijev ili iglu uvodi ispod rebara, a korisno je radi preciznosti prije punkcije napraviti rtg snimanje prsnog koša, koje se često treba ponoviti i nakon punkcije. Dijagnostički se izvučeni uzorak obrađuje u laboratoriju radi utvrđivanja uzroka pleuralnog izljeva, naročito kod sumnje na bakterijsku upalu ili tumor na plućima. Terapijski se ova metoda koristi kod pneumotoraksa (kolaps pluća zbog prodora zraka u pleuralni prostor), hemotoraksa (krvarenje) i likvidotoraksa (pleuralni izljev tekućine), mo metoda nije bez rizika.

Torakocenteza može izazvati i komplikacije

Obzirom da se izvlačenje pleuralnih sadržaja smatra manjom operacijom nužno je da se sve izvede u potpuno sterilnim uvjetima. Rtg snimka pomaže da se zahvat izvede ciljano, ali ako je snimka mutna, nejasna i nepouzdana, zahvat s može voditi pod ultrazvukom radi kontrole mogućih zapreka, priraslica i sličnih smetnji. Torakocenteza može izazvati i komplikacije kao što su artificijelni pneumotoraks, ozljeda krvnih žila i krvarenje, te infekcija pleuralne šupljine, s tim da kašalj ne mora biti znak pneumotoraksa.

Torakocenteza može izazvati hipotenziju i edem pluća ako se odjedanput izvlači više od 1,5 litre tekućine, da bi se to izbjeglo tekućina se izvlači postupno. Ako je stanje bolesnika takvo da treba izvlačiti veću količinu tekućine to treba činiti uz stalnu kontrolu krvnog tlaka. Rizici torakocenteze su bol, krvarenje, nakupljanje zraka (pneumotoraks) i moguće infekcije. Bolesnicima koji imaju problema s krvarenjem, u opasnosti su od zatajenja srca ili uzimaju antikoagulanse za razrjeđivanje krvi se ova metoda ne preporučuje.

Torakocenteza zahtijeva određena postupanja nakon zahvata

Većina pacijenata nakon obavljenog zahvata ide kući isti dan, ali ako imate problema sa disanjem, krvnim tlakom ili pulsom liječnik može inzistirati da prenoćite u bolnici da bi mogao pratiti vaše stanje. Torakocenteza zahtijeva određena postupanja nakon zahvata, a rtg snimanje pluća je redovni postupak prije i nakon zahvata. Liječnik vam može savjetovati mirovanje i poštedu od težih fizičkih aktivnosti bar nekoliko dana nakon zahvata, a i sami morate pratiti svoje tjelesno stanje nakon torakocenteze.

Nakon što je obavljena torakocenteza liječnik će vas uputiti kako se trebate brinuti o mjestu uboda, no ako nastanu neki problemi obavezno se javite svom liječniku. Ako se pojavi problem sa disanjem, kašljem i iskašljavanjem krvi, povišena temperatura ili groznica (zimica), bol kod dubokih udaha, crvenilo, krvarenje i bol na mjestu uboda igle za torakocentezu, obavezno morate otići liječniku. Ako pacijent ima oslabljeni imunitet ili je već ranije imao neku operaciju na plućima podložniji ste raznim komplikacijama nakon zahvata.

Tagovi: invazivna metoda, Komplikacije, Operacija, pleuralni izljev, pluća, torakocenteza