Tihi moždani udar – uzrok

Tihi moždani udar, poznat i kao lakši moždani udar ili moždani ishemijski atak (TIA), je stanje koje se javlja kada protok krvi prema određenom dijelu mozga privremeno bude ometan. To se obično događa zbog privremenog začepljenja krvne žile koje snabdeva mozak, ili zbog privremenog smanjenja protoka krvi. Tihi moždani udar karakterizira kratkotrajni gubitak funkcija mozga, poput slabosti, zamućenog vida, gubitka ravnoteže ili govorne poteškoće. Postoje razni uzroci koji mogu uzrokovati moždani udar. Nakupljanje masnih naslaga na stjenkama krvnih žila može dovesti do privremenog začepljenja krvnih žila koje snabdevaju mozak krvlju. Formiranje malih ugrušaka u krvnim žilama koje privremeno blokiraju protok krvi prema mozgu. Visoki krvni tlak može oštetiti krvne žile i povećati rizik od tihih moždanih udara. Dijabetičari su podložniji oštećenju krvnih žila i povećanju rizika od moždanih udara. Pušenje može uzrokovati suženje krvnih žila i povećati rizik od moždanih udara. Visoke razine kolesterola u krvi mogu doprinijeti stvaranju plakova u krvnim žilama. Nepravilni ritmovi srca, poput atrijske fibrilacije, mogu povećati rizik od stvaranja ugrušaka i moždanih udara. Prekomjerna tjelesna masa može povećati rizik od faktora rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa.

Tihi moždani udar – simptomi

Simptomi tihih moždanih udara (TIA) slični su simptomima klasičnog moždanog udara, ali su obično privremeni i traju samo nekoliko minuta do nekoliko sati. Najčešći simptomi su osjećaj slabosti ili utrnulosti obično zahvaća jednu stranu tijela, kao ruku, nogu ili polovicu lica, poteškoće kod izgovaranja, razumijevanja govora ili iznenadno zamućeni govor, problemi s vidom kao što su gubitak vida u jednom oku, zamućeni vid ili dvostruki vid, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili nemogućnost održavanja uspravnog položaja te intenzivna glavobolja. Simptomi tihog moždanog udara se obično povuku unutar 24 sata te oni ne ostavljaju trajne posljedice. Unatoč tome, tihi moždani udar je veoma ozbiljan upozoravajući znak koji može povećati rizik od kasnijeg, ozbiljnijeg i intenzivnijeg moždanog udara. Iz tog je razloga veoma važno odmah potražiti medicinsku pomoć ukoliko se pojavi tihi moždani udar ili se pojave neki drugi, slični simptomi kako bi se utvrdili uzroci i rizični faktori te kako bi se poduzeli odgovarajući preventivni koraci kako bi se smanjio rizik od budućih moždanih udara.

Tihi moždani udar – liječenje

Tihi moždani udar se liječi na način da se spriječe budući moždani udari. Prvi korak u terapiji je utvrđivanje uzroka tihog moždanog udara. Liječnik će provesti dijagnostičke testove kako bi otkrio faktore rizika, kao što su ateroskleroza, visoki krvni tlak, poremećaji srčanog ritma ili dijabetes. Liječnik može propisati lijekove za kontrolu faktora rizika, što uključuje lijekove za snižavanje krvnog tlaka, lijekove za kontrolu kolesterola, lijekove za regulaciju šećera u krvi kod dijabetičara te, u određenim slučajevima, antitrombotičke lijekove za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka. Osobe koje su doživjele tihi moždani udar trebaju raditi na promjenama u načinu života kako bi smanjili rizik od budućih moždanih udara, a to uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i ograničavanje konzumacije alkohola. Redovito praćenje kod liječnika važno je kako bi se osiguralo da su faktori rizika pod kontrolom i da se pravilno provode terapijske mjere. U nekim slučajevima, kirurški zahvati mogu biti potrebni za uklanjanje suženih krvnih žila ili za postavljanje stentova kako bi se poboljšao protok krvi prema mozgu.

Tagovi: mozak, Moždani udar, simptomi, tihi moždani udar