Mišići u ljudskom tijelu

Mišići u ljudskom tijelu su pokretači ljuskog tijela koji su stimulirani središnjim živčanim sustavom. Znanstvenici ukazuju da u ljudskom tijelu ima 752 mišića te da oni čine oo 40% mase u tijelu, kod muškaraca više nego kod žena. Mišićno tkivo obavija kosti, no ono je i glavni materijal srca i obavijaju brojne organe u tijelu kao probavni sustav kojeg i pokreću.

Mišićna vlakna se spajaju u snopove, te prosječni mišić sadrži oko 10 milijuna stanica, a obavijeni su vezivnim tkivom koje ih okružuje i drži u skupu. Ukoliko se radi o skeletnim mišićima, mišići koji se naslanjaju na kosti su s kostima povezane uz pomoć tetiva. Mišićna vlakna imaju svoje ogranke živčanog sustava koji im iz središnjeg živčanog sustava šalje signale koji ih pokreću.

Kapilare koje se nalaze oko mišića donose mišićima hranjive tvari i kisik, a odvode štetne tvari i ugljični dioksid. Manja mišićna vlakna imaju manji broj mišićnih snopova, dok veća mišićna vlakna imaju veći broj snopova i veće su površine pa tako se i razlikuju ovisno gdje se nalaze i koju funkciju vrše.

Mišići vrste

Ovisno o svojoj funkciji mišići se dijele u tri glavne skupine, poprečnoprugasti mišići koji okružuju skelet ljudskog tijela, srčani mišić koji je poprečno prugasto povezan i daje srčani ritam kontroliran od strane autonomnog živčanog sustava i pod utjecajem hormona, te treća vrsta je glatko mišićno tkivo koje sadrži vretenaste stanice jedne jezgre te oni okružuju određene organe u tijelu poput mokraćnog mjehura i probavnog sustava.

Tokom razvoja embrija razvijaju se i mišićna vlakna, pa svi skeletni poprečno prugasti nastaju u fazi paraksijalnog mezoderma, dok se glatko i srčano mišićno tkivo razvija kod visceralnog mezoderma. U embrijalnom razvoju se jedino mišić šarenice oka razvija iz ektoderma očnog vrča.

Skeletno mišićno tkivo koje dobiva podražaje iz središnjeg živčanog sustava djeluju ljudskom voljom i služe za kretanje tijela, te se bez njih čovjek ne bi mogao kretati. Bolesti poput Parkinsonove uzrokuju odumiranje mišićne mase upravo zbog napadanja bolesti središnjeg živčanog sustava. Srčani mišić se steže i otpušta kako bi pumpao krv, dok glatka mišićna vlakna imaju drugačiju funkciju.

Kako funkcioniraju mišići u ljudskom tijelu

Mišići u ljudskom tijelu funkcioniraju prema vrsti kojoj pripadaju i svi imaju svoju funkciju kako bi ljudsko tijelo normalno funkcioniralo. Skeletni mišići koji su obavijeni ovojnicom vežu se tetvama uz kosti svoju osnovnu funkciju obavljaju pod utjecajem živčanih impulsa iz središnjeg živčanog sustava. Ove mišiće pokreće ljudska volja, te se oni mogu uslijed napora povećati kao kod treniranja i opterećivanja oni dobivaju na svojoj masi. Primjer toga su bodybuilderi koji upravo opterećivanjem mišića grade masu i tako im tijelo izgleda mišićavo. Muškarci imaju više izražene mišiće nego žene koje imaju više masnog tkiva u tijelo od muškaraca.

Srčani mišić svoju funkciju pumpanja krvi u krvožilni sustav i primanja krvi iz krvožilnog sustava omogućuje ljudskom tijelu život jer bez ovog organa čovjek ne može preživjeti, kao i ostalih vitalnih organa kao što su bubrezi, jetra, gušterača iako se neki vitalni organi operiraju i operacijom mogu smanjiti oni su neophodni za ljudski život i preživljavanje.

Glatko mišićno tkivo obavija određene organe poput mokraćnog mjehura i probavnog sustava i potiče na stezanje i opuštanje kako bi ovi sustavi mogli obavljati svoju funkciju izbacivanja krutih tvari i tekućine iz organizama kao otpadne tvari koje je tijelo preradilo.

Tagovi: mišić, mišići, mišićna vlakna, mišićno tkivo, srčani mišić