Hipnotici – djelovanje
Hipnotici su lijekovi koji se koriste kod uvoda u san. Njihova je glavna uloga liječenje nesanice kod pacijenata te smanjenje budnosti stvarajući s time umirujući psihološki efekt.
Hipnotici skraćuju vrijeme koje je potrebno kako bi osoba ušla u stanje sna, te s time produžuju vrijeme trajanja spavanja odnosno sna.
S time dolazi do skraćenja REM faze sna te tako skraćuju onaj dio sna gdje se mozak najviše odmara i obrađuje informacije koje su bile prikupljene tokom dana. Iz tog razloga osobe koje koriste hipnotike budu neodmoreni i nenaspavani.
Iz tog razloga hipnotik nije najbolje rješenje za trajno liječenje nesanice kod pacijenta, već su samo kratkotrajno rješenje koje se mora prekinuti nakon nekog vremena, oko dva tjedna.
Ujedno, ovaj lijek može kod nekih osoba izazvati ovisnost, te iz tog razloga se ovaj lijek bez recepta ne preporučuju ukoliko Vi imate ozbiljnih problema s nespavanjem, odnosno s nesanicom i buđenjem tokom noći.
Hipnotici – vrste
Hipnotici su heterogena skupina lijekova koji se sastoje od farmakoloških raznovrsnih lijekova. Svi lijekovi koji se nalaze u skupini agonista GABAA receptora, a oni su glavni inhibitorni receptori u središnjem dijelu živčanog sustava.
Hipnotici se dijele u dvije skupine lijekova, a to su barbiturati i benzodiazepini. Prije se za liječenje nesanice kod pacijenata koristili barbiturati, no kasnije su ih zamijenili veoma jako benzodiazepini.
Benzodiazepini pojačavaju aktivnost djelovanja GABA i njenih ionskih kanala, što uzrokuje produženo trajanje otvorenosti kanala.
Barbiturati pak pojačavaju vezanje GABBA i direktno aktivira ionski kanal. Benzodiazepin se počeo primjenjivati već od 1960. godine, najpoznatiji lijekovi iz ove skupine su nitrazepam, brotizolam, midazolam i triazolam, no nedostatak kod ove skupine je što sedacija traje i nakon buđenja, te se može razviti ovisnost.
Nebenzodiazepinski agonisti benzodiazepinski receptor se pojavio oko 1980. godine, najpoznatiji lijekovi iz ove skupine su ezopiklon, zaleplon, zolpidem i indiplon, te oni ne izazivaju pospanost kod pacijenta, i ima vrlo malu vjerojatnost razvoja ovisnosti.
Treću skupinu čine agonisti melatonergičnih receptora, te njihov je glavni predstavnik ramelteon.
Hipnotici – primjena
Svi hipnotici imaju različita svojstva, adiktivne potencijale, hipnotičko i anksiolitičko djelovanje. Kod hipnotika postoji rizik od zloporabe, koje može biti namjerno ili nenamjerno.
Nenamjerno je ako Vam je liječnik propisao lijek za tretiranje nesanice, a uzima se više nego što je propisano, dok namjerno je kada uzimate samo kako biste smanjili efekt apstinencijske smetnje ili kako biste izazvali ili dopunili euforiju koju obično izaziva neka druga vrsta ovisnosti.
Iz tog je razloga bitno biti na oprezu ako namjeravate uzimati hipnotike za tretiranje nesanice ili drugi problem koji je vezan uz spavanje.
Savjetovanje s liječnikom Vam može pomoći ili razgovor sa specijalistom.
Hipnotici su česti izbor lijekova osoba koje su ovisne o drugim sredstvima i koriste ih u svrhu samoliječenje njihovog apstinencijskog sindroma ili zbog doživljavanja euforičnog učinka koji im inače neki drugi opijat uzrokuje, ali ga trenutno nemaju.
Veoma rijetko osoba kojoj je pripisan hipnotik će postati ovisnik o tome.
Šta uzrokuje nesanicu?
Insomnija može biti glavni problem sama za sebe ali može biti povezana i sa drugim stanjima.
Neki od uobičajenih uzroka kronične insomnije su; stres, stresan način života, bolest ili smrt bliske osobe, trauma, razvod braka, gubitak posla, raspored puta ili rada koji remeti rad unutarnjeg sata, često mijenjanje radnih smjena.
Također, uroci su i loše navike prije spavanja, neredovitost, korištenje kreveta za druge djelatnosti poput posla, jela, gledanja televizije, računala te pametnih telefona ili bilo kakvih ekrana, a također i hranjenje kasno navečer.
Kao dodatne, insomnija može imati i ove uzroke; javljaju se mnogi poremećaji psihičkog zdravlja, anksioznost i depresija, mnogi lijekovi, razna medicinska stanja i bolesti poput kronične boli, raka, dijabetesa, srčanih bolesti, astme, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, nikotin, kofein i alkohol kao i njihova konzumacija popodne ili navečer pošto su stimulanti i mogu spriječiti i otežati da zaspite.
