Guillain-Barréov sindrom – uzrok

Guillain-Barrêov sindrom (GBS) je autoimuna bolest koja zahvaća periferni živčani sustav. Kod ove bolesti obrambene stanice našeg imunološkog sustava, odgovorne za obranu od virusa i bakterija, napadaju tijelo. Zbog toga bolesnik osjeća slabost koja se očituje slabošću, trncima u rukama i nogama te paralizom mišića. Ovo se stanje smatra vrlo rijetkim, s 1 do 4 nova slučaja godišnje. Komplikacije mogu uključivati ​​plućne ugruške, paralizu mišića koji kontroliraju disanje, srčani zastoj i infekciju krvi. Ljudi bilo koje dobi mogu biti pogođeni, ali je najčešći u odraslih. Iako se većina slučajeva potpuno oporavi, postoje teški slučajevi ovog stanja koji su vrlo rijetki. Uzroci bolesti još se dosta proučavaju, a potvrđeno je da virus Zika može uzrokovati Guillain-Barrêov sindrom. Drugi virusi i bakterije povezani s ovim sindromom uključuju Epstein Barr virus, Varicella zoster virus, HIV i bakterije Campylobacter jejuni. U otprilike dvije trećine bolesnika simptomi se pojavljuju 5 dana do 5 tjedana nakon blage infekcije.

Guillain-Barréov sindrom – simptomi

Autoimune bolesti mogu napasti organ ili tkivo u našem tijelu, a poznato je da neki ljudi imaju genetsku predispoziciju. Simptomi Guillain-Barrêovog sindroma ovise o težini stanja i obično uključuju: trnce i slabost u donjim ekstremitetima uzrokovane upalom živaca. U većine bolesnika simptomi su ograničeni na slabost u nogama i rukama. No, u težim slučajevima, Guillain-Barrêov sindrom kasnije može utjecati na gastrointestinalni sustav i mišiće uključene u disanje, ometajući govor i gutanje. Ostali simptomi su: otežano disanje, poteškoće u kontroli mokrenja i stolice, bolovi u nogama, kukovima i leđima, učestalo lupanje srca, promjene krvnog tlaka, nesvjestica i vrtoglavica. U nekim slučajevima mogu se pojaviti nekoordinirani pokreti, osjetljivost mišića ili bol. Simptomi traju nekoliko tjedana, a većina pacijenata se dugoročno oporavi bez ozbiljnih neuroloških problema. Osim toga, posljedice bolesti pojavljuju se samo kod ljudi koji su imali vrlo teško stanje. Što se Guillain-Barrêov sindrom ranije liječi, veća je vjerojatnost da će rezultati biti pozitivni.

Guillain-Barréov sindrom – liječenje

Dijagnoza se temelji na simptomima, nalazima neurološkog pregleda i pretragama krvi kako bi se utvrdio uzrok razvoja Guillain-Barrêovog sindroma. Također se provode određeni testovi kako bi se potvrdila dijagnoza i isključili drugi mogući uzroci slabosti, uključujući MRI, pregled tekućine unutar leđne moždine i testiranje električne aktivnosti mišića. Liječenje uključuje lijekove za ublažavanje simptoma, praćeno praćenjem rada srca i fizikalnom terapijom za slabljenje mišića. S obzirom na to da se Guillain-Barrêov sindrom smatra hitnim neurološkim stanjem, potrebna je hospitalizacija, osobito kada su zahvaćeni mišići lica pacijenta. Potporno liječenje uključuje praćenje krvnog tlaka i otkucaja srca. U slučaju da je sposobnost disanja narušena, pacijent se stavlja na respirator zbog mogućih komplikacija poput infekcija, krvnih ugrušaka i abnormalnog srčanog ritma. S obzirom na to da se radi o autoimunoj bolesti, u akutnoj fazi potrebna je imunoterapija koja se započinje ako bolesnik ne može samostalno hodati. Nužno je redovito liječničko praćenje radi praćenja napredovanja bolesti i pojave mogućih komplikacija. Guillain-Barrêov sindrom može biti vrlo kompliciran poremećaj za dijagnosticiranje, a prognoza može varirati.

Tagovi: Autoimuna bolest, GBS, Guillain-Barréov sindrom, virus Zika