Stenoza – uzrok

Stenoza je abnormalno suženje stijenke krvne žile ili drugoga cjevastog organa ili strukture, a često se pojavljuje u arterijama, venama ili organima. Ovo suženje može biti uzrokovano različitim faktorima i može utjecati na različite dijelove tijela.

Aterosklerotska je vrsta stenoze javlja se kada se arterije suže zbog nakupljanja aterosklerotskih plakova na unutarnjim stijenkama arterija. Aterosklerotski plakovi sastoje se od masti, kolesterola, kalcija i drugih tvari te se postupno povećavaju i sužavaju arteriju. Glavni uzrok aterosklerotske stenoze je nezdrav način života koji uključuje visok unos masnih namirnica, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i nasljedna predispozicija.

Spinalna stenoza se javlja u kralježnici i uzrokovana je suženjem spinalnog kanala kroz koji prolaze leđna moždina i živci. Glavni uzrok spinalne stenoze obično je starenje kralježnice, degenerativne promjene u intervertebralnim diskovima i kostima, a može uzrokovati bolove u leđima, nogama i druge neurološke simptome.

Mitralna je vrsta stenoze odnosi se na suženje mitralne valvule u srcu. Mitralna valvula se nalazi između lijevog atrija i lijeve klijetke i omogućuje protok krvi između tih dvaju dijelova srca. Uzrok mitralne stenoze često je reumatizam, upalna bolest koja može oštetiti srčane ventile i uzrokovati njihovo suženje.

Renalno suženje odnosi se na suženje renalnih arterija koje opskrbljuju bubrege krvlju. Glavni uzrok renalne stenoze može biti ateroskleroza ili fibromuskularna displazija, genetski uvjet koji dovodi do abnormalnog rasta mišićnih stanica u zidovima arterija.

Crijevno suženje može se pojaviti kao posljedica upalnih bolesti crijeva, tumora, ožiljaka ili adhezija nakon kirurških zahvata. To može dovesti do suženja crijevnog lumena i otežanog prolaza hrane i tvari kroz crijeva.

Uzroci stenoze mogu varirati ovisno o specifičnom dijelu tijela koji je pogođen, ali često su povezani s kroničnim upalnim procesima, degenerativnim promjenama, nasljednim faktorima i nezdravim životnim navikama.

Stenoza – simptomi

Simptomi stenoze variraju ovisno o tome koji dio tijela je zahvaćen i kolika je ozbiljna stenoza.

Kod stenoze koronarnih arterija se pojavljuje bol u prsima koja se može proširiti prema vratu, ruci, ramenu ili čeljusti, te ujedno se pojavljuje otežano disanje, posebno tijekom tjelesne aktivnosti ili stresa.

Kod spinalne se pojavljuje bol u donjem dijelu leđa koji se može širiti prema nogama. Ujedno se mogu pojaviti i neurološki simptomi, kao što su utrnulost, slabost i gubitak koordinacije u nogama, ovisno o ozbiljnosti suženja i pritisku na leđnu moždinu ili živce.

Kod mitralne stenoze pacijenti mogu imati poteškoća s disanjem, pogotovo tijekom tjelesne aktivnosti te mogu osjećati umor i biti slabe energije.

Kod renalne stenoze, najčešći simptom je povišeni krvni tlak koji se teško može kontrolirati lijekovima. S vremenom, stenoza renalnih arterija može dovesti do smanjenja funkcije bubrega.

Kod crijevne stenoze se najčešće pojavljuju bolovi u trbuhu, posebno nakon obroka, te također se mogu pojaviti i drugi probavni problemi kao što su mučnina, povraćanje, nadutost i promjene u stolici, uključujući zatvor ili proljev.

Kod stenoze karotidnih arterija postoji veći rizik od moždanog udara jer suženje smanjuje dotok krvi u mozak. Od simpotoma, mogu se pojaviti nagli gubitak vida, trnjenje, slabost ili gubitak svijesti.

Stenoza – liječenje

Liječenje stenoze ovisi o vrsti stenoze, ozbiljnosti situacije i općem zdravstvenom stanju pacijenta.

U mnogim slučajevima stenoze će pacijenti primati lijekove koji pomažu u kontroli simptoma, kao što su bol, otežano disanje ili povišeni krvni tlak. U slučajevima aterosklerotske stenoze ili stenoze koronarnih arterija, liječnici mogu propisati lijekove koji smanjuju kolesterol, razrjeđuju krv ili kontroliraju krvni tlak kako bi se smanjio rizik od srčanih komplikacija.

Zdrava prehrana s niskim unosom masnoća, soli i šećera te redovita tjelesna aktivnost mogu pomoći u kontroliranju faktora rizika kao što su visoki krvni tlak, povišeni kolesterol i pretilost. Ako osoba je pušač, onda treba prestat pušiti jer to može pomoći kod liječenja stenoze.

Za stenozu kralježnice, fizioterapija može biti korisna kako bi se poboljšala fleksibilnost, jačina mišića i smanjila bol. Fizioterapeut može preporučiti vježbe i tehnike istezanja.

U nekim slučajevima, kada su simptomi ozbiljni ili liječenje lijekovima i promjenama u načinu života nije dovoljno, može biti potrebno provesti intervencijske postupke. Za suženja krvnih žila, kao što su koronarne arterije ili renalne arterije, može se izvesti angioplastika, postupak u kojem se u suženi dio umetne balon koji se napuše kako bi se proširio lumen krvne žile. Ponekad se postavlja stent kako bi se održalo otvorenim. U nekim težim slučajevima, kirurški zahvat može biti potreban kako bi se uklonila stenoza ili obnovila normalna funkcija organa.

Za određene vrste stenoze, kao što je mitralna suženje ili stenoza aortne valvule. može biti potrebna zamjena zahvaćenog srčanog ventila kirurškim putem.

Tagovi: crijeva, krvne žile, stebnoza, suzenje