Reumatologija – definicija
Reumatologija je grana medicine koja je posvećena dijagnostici i liječenju upalnih stanja, poput upale zglobova, upale kostiju, upale mišića, te upale unutarnjih organa.
Reumatologija se bavi s proučavanjem i tretiranjem više od 100 reumatskih bolesti, što uključuje bolesti poput lupusa, artritisa, kao i Sjögrenov sindrom. Liječnici koji se bave ovom vrstom medicine se nazivaju reumatolozi. Reumatolog je liječnik koji se specijalizirao za reumatologiju.
Reumatolozi su stječu svoje zvanje kroz završavanje medicinskog fakulteta i specijalizaciju za reumatologiju. Osim što reumatolozi se bave dijagnozom i liječenjem upalnih bolesti, također provode istraživanja kako bi oni mogli utvrditi uzrok bolesti te otkriti bolji tretman za ove bolesti.
Reumatolozi mogu izliječiti autoimune bolesti, artritis, te bolove koji zahvaćaju osteoporozu i zglobove. Postoji preko 200 vrsta reumatskih bolesti, uključujući giht, osteoartritis, lupus, reumatoidni artritis, bol u leđima, tendinitis i osteoporozu.
Neke od spomenutih bolesti su vrlo ozbiljne te se teško mogu dijagnosticirati i izliječiti. Reumatolozi liječe probleme mekog tkiva koje su vezane uz poremećaje mekog tkiva mišićno-koštanog sustava.
Reumatologija – povijest
Reumatologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti vezivnog tkiva i zglobova. Njezina povijest seže stoljećima unatrag, a započela je s proučavanjem reumatoidnog artritisa.
U antičko doba, simptomi reumatoidnog artritisa su bili poznati pod kao stari ljudski bolovi. Hipokrat je opisao bolove u zglobovima i mišićima te ih pripisao lošoj prehrani i životnom stilu.
Tijekom srednjeg vijeka, liječenje artritisa sastojalo se od korištenja biljaka poput kamilice i kupina, te mazanja biljnim uljima.
U 19. stoljeću, francuski liječnik Augustin Jacob Landrê-Beauvais prvi je opisao reumatoidni artritis kao zasebnu bolest.
Tokom ovog razdoblja, engleski liječnik Alfred Baring Garrod opisao je giht kao metabolički poremećaj. U 20. stoljeću, pojavili su se mnogi novi lijekovi i terapije za reumatoidni artritis i druge reumatske bolesti. Tokom 1940-ih godina, sulfonamidi su postali prvi učinkoviti lijekovi za liječenje reumatoidnog artritisa.
Tokom 1950-ih godina, počeli su se koristiti kortikosteroidi, a kasnije tokom perioda 1980-ih i 1990-ih pojavili su se učinkoviti imunomodulatori poput metotreksata i bioloških lijekova.
Danas se reumatologija bavi dijagnostikom i liječenjem mnogih bolesti vezivnog tkiva i zglobova, uključujući osteoartritis, reumatoidni artritis, lupus, giht, ankilozirajući spondilitis i psorijatični artritis.
Reumatologija – liječenje
Reumatologija je grana medicine koja se bavi s dijagnosticiranjem i liječenjem reumatskih bolest. Reumatolozi su liječnici koji se bave s poljem medicine naziva reumatologija.
Reumatske se bolesti liječi uz analgetike, nesteroidne protuupalne lijekove, steroide za ozbiljnije situacije, antireumatske lijekove s kojima se modificira bolest, monoklonska antitijela, TNF inhibitore etanerceptom i metotreksatom za blaga do teška stanja reumatoidnog artritisa.
Fizioterapija se primjenjuje kao metoda liječenja za mnogobrojne reumatske bolesti. Radna terapija također može pomoći pacijentima kako bi mogli pronaći alternativni način za poboljšanje pokreta koje su inače ograničene zbog ove bolesti.
Uz reumatologiju, postoji unutar ovog polja medicine dodatna grana, a ona se naziva neurokirurgija. Reumokirurguija je područje ortopedije koja se bavi s kirurškim liječenjem reumatskih bolesti, te je svrha intervencije smanjenje aktivnosti bolesti, poboljšanja funkcije i ublažavanje bolova.
Dijeli se na dvije skupine. Prva je skupina sinovektomija koja se odnosi na uklanjanje upaljenim sinovija kako bi se moglo spriječiti širenje i zaustaviti uništenje.
Druga je skupina korektivni zahvat koji se radi obično nakon izvršene destrukcije. Od korektivnih intervencija postoji zamjena zgloba, uklanjanje fragmenata hrskavice ili kostiju, te druge intervencije koje su fokusirane na repozicioniranje ili stabilizaciju zgloba, poput artrodeza.
Preko dvije trećine osoba sa zglobnim problemima (Artritis) iskustveno smatra da je pogoršanje reumatskih simptoma povezano s vremenskim prilikama, tačnije s promjenom vremena.
Istraživanja pokazuju da je ove tvrdnje moguće i naučno dokazati. Ipak, medicinske studije povezane s vremenom nije jednostavno izvesti, jer nije moguće kontrolisati vremenske prilike kao što je moguće kontrolisati neke druge varijable od značaja za istraživanje.
Zato je sprovođenje dosljednih kontrolisanih studija izazov.
Bez obzira na gore pomenute poteškoće, sprovedena istraživanja dovela su istraživače do određenih zaključaka, tj. do odgovora na pitanje koji vremenski uslovi dovode do pogoršanja simptoma kod reumatskih pacijenata ili jednostavnije rečeno – zašto se javljaju bolovi u zglobovima na promjenu vremena.