Lifestyle

Poremećaji prehrane: Kako prepoznati i izlečiti poremećaje prehrane

Šta su poremećaji prehrane i šta uzrokuje promene apetita?

Poremećaji prehrane ozbiljna su stanja koja negativno utiču na zdravlje pojedinca i svakodnevnu sposobnost funkcionisanja u različitim područjima života. Kada je prisutan jedan od ovih poremećaja, to znači prejedanje ili premalo jedenja. Među najčešćim su anoreksija, bulimija i kompulzivni poremećaj prejedanja. Većina poremećaja uključuje preteranu usredotočenost na telesnu težinu, izgled tela i hranu, uzrokujući ozbiljna oštećenja probavnog sustava, kostiju i srca. Poremećaji prehrane obično se javljaju u adolescenciji i mlađoj dobi, ali se mogu razviti i u odraslih.

Veća učestalost ovih poremećaja prisutna je u ženskoj populaciji zbog činjenice da je povezana sa standardom lepote i društvenom prihvaćenošću. Šta uzrokuje poremećaj prehrane? Glavni uzroci su povezani sa sociološkim i kulturnim aspektima.

Društveni pritisak da se pojedinac zadrži vitkim nije samo u estetskim standardima, već i u prisutnosti vrlo niskog samopoštovanja. To u konačnici povećava sklonost osobe razvoju anoreksije ili bulimije. Osobe s depresijom i opsesivno kompulzivnim poremećajem imaju predispoziciju za poremećaje prehrane.

Glavni čimbenici rizika su emotivna nestabilnost, hormonalni problemi, loše prehrambene navike i nisko samopoštovanje. Ne treba isključiti ni druge razloge, psihološke prirode.

poremećaji prehrane
Šta uzrokuje poremećaj prehrane? Glavni uzroci su povezani sa sociološkim i kulturnim aspektima.

Poremećaji prehrane, vrste i simptomi

Koji su najčešći poremećaji prehrane?

Anoreksija je poremećaj prehrane koji uzrokuje iskrivljenje vlastitog tela, imaginarnu gojaznost, što rezultira restriktivnom dijetom, zlouporabom vežbanja i uzimanja laksativa. Među glavnim karakteristikama je sklonost odbijanju hrane. Ovaj poremećaj mršavljenja izuzetno je opasan jer uzrokuje slabljenje kostiju, pad imuniteta, poremećaj menstrualnog ciklusa i srčanu aritmiju. Ponekad je čak i smrtonosna.

Najčešće se javljaju dva oblika anoreksije:

  • Restriktivni tip – Pojedinac je na restriktivnoj dijeti ili se izgladnjuje, a često se bavi i preteranom fizičkom aktivnošću
  • Purgativni tip – Pored izgladnjivanja osobe sa ovim tipom anoreksije često sprovode čišćenje ono malo hrane koju su pojele i to povraćanjem i upotrebom laksativa i diuretika.

Anoreksija simptomi

Anoreksija nervoza možda je najčešći poremećaj prehrane. Obično se javlja u doba puberteta ili u mlađoj odrasloj dobi i to primarno u razvijenijim, zapadnjačkim zemljama, a karakteriše ju vrlo niska tjelesna težina u poređenju s prosječnom težinom. Oboljela osoba ponekad smatra da je opšte pretjerane debljine, dok se nekad radi samo o određenim dijelovima tijela kojima nije zadovoljna.

  • Znatan gubitak na težini
  • Strah od debljanja, čak i u omršavljelom stanju
  • Pretjerano držanje dijeta i vježbanje
  • Iskrivljena slika o tijelu
  • Abnormalna zaokupljenost hranom, poput zbrajanja kalorija
  • Zatvor
  • Suha, žućkasta koža
  • Rast dlaka na licu i tijelu; gubitak dijela kose
  • Prestanak menstruacije
  • Potiskivanje spolne želje
  • Hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi
  • Kronična nesanica; neobjašnjiv rast ili pad energije
poremecaji prehrane
Lečenje poremećaja ishrane je dug proces


U početku se kod osoba kod kojih se razvija ova bolest i ne može jasno primetiti prisustvo ovog poremećaja, jer većina osoba se trudi da sakrije svoje namere, da sakrije izgladnjivanje, a preteranu fizičku aktivnost predstavi kao nešto normalno i zdravo.

Osobe muškog pola su sve više opterećene svojim telima i svojim fizičkim izgledom, pa se sve više izgladnjuju i izlažu ekstremnim fizičkim aktivnostima, zbog pritiska koji dolazi iz današnjeg društva i nametnute slike idealnog muškog tela.

Za razliku od osoba ženskog pola koje se preterano izgladnjuju ili uopšte ne jedu, anoreksija kod muškaraca se više ispoljava u vidu čestih i preterano ekstremnih treninga. Pretpostavlja se da će u narednim godinama doći do porasta oba ova poremećaja kod muške populacije.

Bulimija simptomi

Kada su u pitanju poremećaji prehrane, bulimija se smatra relativno opasnom. Karakteristikuiju ga proces prejedanja gdje se unese veća količina hrane, prisilno povraćanje kao način pročišćavanja i druge metode (uporaba laksativa, preteran vežbanje).

Glavni simptomi uključuju:

  • Strah od gojenja
  • Ekstremna potreba za hranom i preokupacija istom
  • Ekstremni pokušaji sprečavanja gojenja
  • Aritmija
  • Erozija zuba
  • Čir na želucu
  • Konstipacija
  • Srčani zastoj
  • Zapaljenje pankreasa
  • Upala jednjaka
  • Mišićna slabost
  • Poremećaji raspoloženja
  • Depresija
  • Anksioznost

Postoje dva tipa bulimije:

  • Purgativni tip u kojem je epizoda prejedanja praćena povraćanjem ili zloporabom laksativa, diuretika ili klizmi
  • Nepurgativni tip u kojem osoba nakon epizode prejedanja ne koristi povraćanje, laksative, diuretike ili klizme već ekscesivno vježba ili se izgladnjuje

Bolest se obično pojavljuje pred kraj adolescencije. Djevojka želi biti mršava i ima strah od debljanja no pri tome najčešće ima normalnu ili blago višu ili blago nižu tjelesnu težinu. Često postoji podatak da su pacijentice ranije imale povećan broj kilograma ili epizodu anoreksije nervoze.

Bulimija češće ostaje neprimećena jer ko obolelih ne pokazuje se tako ekstremno niska telesna težina te zato što njihova okolina može teže posumnjati u bolest – osoba se može činiti u potpunosti zdrava.

poremecaji prehrane
Bulimija se smatra relativno opasnom

Kompulzivni poremećaj prehrane je psihički poremećaj u kojem je glavna karakteristika kompulzivno hranjenje. No, za razliku od bulimije, osoba ne sprečava proces debljanja. U osnovi postoji nekontrolisana želja za jelom i čovjek ne može stati ni kad je sit. Konzumirana hrana je kalorična, u obrocima dominira masna hrana i puno slatkiša. U osnovi, ovaj poremećaj je povezan s emocionalnim problemima.

Glavni simptomi su preterani apetit, hrana kao jedini izvor emotivnog užitka, prebrzo jedenje, nemogućnost razlikovanja gladi od želje za jelom.

Kako se leče poremećaji prehrane

Kada se pojavi bilo koji od simptoma, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Bez obzira na vrstu, poremećaji prehrane zahtevaju brz početak lečenja, jer ova stanja nose veći rizik od zdravstvenih komplikacija. Takođe postoji povećan rizik od depresije i anksioznosti. Lečenje poremećaja prehrane uključuje vraćanje ispravnih obrazaca vezanih uz vreme i količinu hrane, vraćanje normalne telesne težine na temelju dobi pojedinca. Budući da su poremećaji prehrane izuzetno složeni, zahtevaju stručnu pomoć i lečenje tima nutricionista i endokrinologa.

Lečenje ova dva poremećaja je dug proces, jer obolele osobe moraju da rade na stvaranju nove, zdravije slike o sebi, ali i o drugima. Potrebno je da promene i zaborave na nerealne i previsoke kriterijume u vezi sa fizičkim izgledom. A prva i najbitnija stvar koja je potrebna da se desi je da osobe obolele od ova dva poremećaja priznaju sebi da imaju problem i da se suoče sa svojom bolešću.

Lečenje uključuje i psihoterapiju koja će poboljšati ponašanje u odnosu na hranu i telo, a potrebna je i primena lekova protiv anksioznosti. Plan lečenja je prilagođen individualnim potrebama pojedinca. Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda i laboratorijskih pretraga.

Kada je reč o kompulzivnom poremećaju hranjenja, on dugoročno ugrožava funkcionisanje organizma, što zahteva posebnu pažnju i mere lečenja. Tokom lečenja bilo kojeg od ovih poremećaja neophodna je podrška bliskih članova porodice i prijatelja. Na taj način će osoba razumeti svoje stanje i moći da savlada postojeći problem.

Pogledajte video na temu kako prepoznati poremećaje u ishrani:

Preporučujemo i ove teme:

Komentariši