Prve olimpijske igre, rođenje olimpijskih igara
Antička Grčka je svakako rodno mjesto samih Olimpijskih igara, što je naravno bio kasniji logičan odabir za održavanje modernijih igara. 23. lipnja 1894 godine na kongresu kojeg je organizirao francuski povjesničar i pedagog Pierre de Coubertin odlučeno je da je Atena grad/domaćin olimpijskih igara. U travnju, točnije 6 og travnja 1896 godine u Ateni se održavaju prve olimpijske igre po ljeti, tj. prve međunarodne olimpijske igre modernijeg doba. Sama organizacija igara nije bila jednostavna, razlog je ležao u tome što je Grčka u tadašnje vrijeme bila u ozbiljnim financijskim problemima i politički dosta nestabilna. Tadašnji premijer Trikoupis i predsjednik olimpijskog odbora Dragoumis su smatrali da Grčka jednostavno ne može biti domaćin tako velikog događaja. Tada dolazi do kampanje za pokretanje samih igara, a princ Konstantin preuzima zasjedanje u odboru čija je zadaća bila prikupiti dovoljan iznos novaca kako bi se prve olimpijske igre pokrenule. Princ se tako pozivao na patriotizam kako bi dobio pomoć građana da doniraju novac, i ubrzo se gradska blagajna punila novcem od donacija i kupljenih ulaznica. Tadašnji poduzetnik George Averoff pristaje platiti obnavljanje oštećenog stadiona i donirati novac za organizaciju igara.
Prve olimpijske igre, svečano otvaranje i sportska natjecanja
Riječi Princa Konstantina u kojima je obznanio prvo otvaranje olimpijskih igara su službeno pokrenule prve igre. Toga dana se procjenjuje da je na stadionu bilo 80 tisuća gledatelja koji su mogli uživati u 9 bendova i 150 pjevača koji su zasvirali olimpijsku himnu. Svečanost kojom su se olimpijske igre zatvorile održala se u srijedu 15. travnja kada je kralj dodijelio nagrade tadašnjim pobjednicima. Tada se za prvo mjesto dobivala srebrna medalja, maslinova grančica i diploma, za drugo mjesto bakrena medalja, grančica lovora i diploma, a za treće mjesto nije se dobivala medalja. Prve olimpijske igre su tada brojale impresivnih 43 sportska natjecanja i to u 9 raznih sportova među kojima su bili prisutni: atletika, tenis, biciklizam, mačevanje, streljaštvo, gimnastika, plivanje, hrvanje i dizanje utega. Tada se u programu predviđalo i jedrenje i veslanje koji su otkazani radi loših vremenskih uvjeta. Prve olimpijske igre sadržavale su 14 nacija, a natjecao se 241 sportaš.
Prve olimpijske igre, početak modernih olimpijskih igara
Nakon što su prve olimpijske igre modernijeg doba održane 1896 godine u Ateni, odlučeno je da će održavati svake 4 godine. Ubrzo se stvorila potreba i za zimskim olimpijskim igrama, što rezultira prvim olimpijskim igrama u Chamonixu/Francuskoj 1924 godine. Ono što je zanimljiva činjenica je svakako kako je Coubertin došao na ideju da se olimpijske igre ožive. Istraživao je razlog poraza francuza u francusko-pruskom ratu i došao do zaključka kako je razlog taj što francuski vojnici nisu imali dovoljno fizičke pripremljenosti. Tada se rodila ideja o zajedništvu među narodima i želja da se mladi ljudi natječu u sportu a ne na bojnom polju. Nakon prve olimpijske igre koja je bila uspjeh, druge olimpijske igre su održane 1900 godine u Parizu/Francuskoj i bile su puno veće s 24 zemlje sudionice, 225 sportaša od kojih 19 žena. Svake olimpijske igre od tada postaju sve veće, i u jednu ruku tragičnije. Tako su olimpijske igre 1936 godine u Berlinu Adolfu Hitleru pružile priliku da iznese svoju politiku, dok su kasnije 70 ih, 80 ih godina 20. stoljeća rasne i političke podjele ušle u krugove olimpijskih igara. Olimpijske igre nikada nisu dozvolile da različitost pobjedi, što je i sam znak olimpijskih krugova. Najpoznatiji simbol olimpijskih igara su zasigurno olimpijski krugovi. Oni predstavljaju jedinstvo 5 naseljenih kontinenata Afrika, cijela Amerika, Australija, Azija i Europa, a boje krugova plava, žuta, crna, zelena i crvena izabrane su jer svaka država svijeta ima barem jednu od navedenih boja na svojoj zastavi. Povijest olimpijskih igara je svakako zanimljiva i prepuna raznih zanimljivih činjenica.
Tagovi:
#Prve #olimpijske #igre #Arzhr
