Simptomi anksioznosti i razlike između tjeskobe i straha

Često ljudi poistovjećuju anksioznost i razne strahove, no važno je naglasiti da to nisu sinonimi. Simptomi anksioznosti i razlike između tjeskobe i straha vam pomažu shvatiti da li ste stvarno anksiozni ili samo zabrinuti.

Naime anksioznost je više pritisak iščekivanja nekih negativnih događaja i situacija, nešto kao pokušaj izbjegavanja nečega što se ne mora i možda nikada neće dogoditi, a strah je realni emotivni odgovor na neku stvarnu opasnost koji nas stavlja u poziciju bori se ili bježi.

Simptomi anksioznosti su pretjerana briga oko zamišljenih ili umišljenih opasnosti i katastrofa, nervoza, napetost, razdražljivost, pojačani osjećaj straha, rastući napadaj panike, ubrzano disanje(hiperventilacija), ubrzani otkucaji srca (tahikardija), pojačano znojenje, drhtavica ili treskavica, pad koncentracije, slabost i umor, problemi sa spavanjem, tegobe sa probavom (od straha dobijete nekontrolirani proljev) i izbjegavanje ljudi, mjesta i aktivnosti koje vas čine anksioznima.

Sramežljivost i strah, stres od gubitka kontrole nad sobom ili situacijom, strah da nećete biti na visini zadatka koji vas može posve paralizirati.

Simptomi anksioznosti se manifestiraju na četiri razine

Sve što nam se događa u životu, svako naše iskustvo doživljavamo na svim ljudskim razinama, multidimenzionalno.

Simptomi anksioznosti se manifestiraju na četiri razine, na čisto tjelesnoj razini, na emotivnoj razini, na spoznajnoj (kognitivnoj) razini i utječe na naše ponašanje, što znači da se manifestira na bihevioralnoj razini.

Svi ti simptomi se međusobno miješaju i u većij ili manjoj mjeri mogu ometati funkcioniranje anksiozne osobe u svakodnevnom životu, a tjeskoba može prerasti u pravi anksiozni poremećaj.

Simptomi anksioznosti mogu biti i glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, nesanica, noćne more, učestalo mokrenje, promjene na koži od bljedila do izrazitog crvenila.

Što prije anksiozna osoba potraži pomoć kod psihijatra, više šansi ima da sačuva svoje sposobnosti normalnog funkcioniranja u svakodnevnom životu.

Anksioznost se može liječiti na više načina, a često se te metode i načini međusobno kombiniraju.

Blaži oblici anksioznosti se obično liječe psihoterapijom, srednje teški oblici kombiniraju lijekove i psihoterapiju, dok se kod težih slučajeva naglasak stavlja na lijekovima, ali o vrsti liječenja odlučuje psihijatar.

Mogu li se tehnikama opuštanja ukloniti simptomi anksioznosti

Religiozne osobe koje se redovito mole i duboko vjeruju, praktičari joge, meditacije za opuštanje i drugih tehnika opuštanja i relaksacije, osobe koje se bave rekreativnim vježbanjem, plesom, ljudi koji puno vremena provode u prirodi i stalno se kreću, volonteri i ljudi koji su aktivni u svojim lokalnim zajednicama su rjeđe anksiozni i depresivni.

Treba li onda uopće pitati mogu li se tehnikama opuštanja ukloniti simptomi anksioznosti ili barem ublažiti, jer su mnoge od ovih metoda dobro istražene.

Ponekada simptomi anksioznosti mogu ukazivati i na neke organske bolesti, na pojačan rad štitnjače, kardiovaskularne bolesti (zatajenje srca), aritmiju, astmu, kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), ponekada se javljaju u sklopu PTS-ija, kao posljedica proživljenih trauma.

Ponekada su ovi simptomi zamaskirani velikom tugom zbog gubitka bliskih osoba, a ponekada su anksiozni simptomi samo nuspojave nekih lijekova koje uzimate za neke druge bolesti. Anksioznost može biti povezana sa genetikom, psihološkim i neurofiziološkim stanjima, a sami simptomi često dovedu do posve drugih bolesti i dijagnoza.

Što je anksioznost?

Stručnjaci definiraju anksioznost kao “emociju koju karakteriziraju osjećaji napetosti, zabrinutosti i fizičke promjene poput povišenog krvnog tlaka”.

Poznavanje razlike između normalnog i ozbiljnog poremećaja koji zahtijeva medicinsku skrb može pomoći u prepoznavanju i liječenju stanja u kojem se osoba nalazi.

U ovom članku ćemo pogledati razlike između anksioznosti i anksioznog poremećaja, različite vrste i dostupne tretmane.

Kada je potrebno liječenje i pomoć stručnjaka?

Iako anksioznost može uzrokovati uznemirenost, to ne znači nužno da je to uvijek medicinsko stanje.

Tjeskoba kroz povijest

Kada se pojedinac suoči s potencijalno štetnim ili zabrinjavajućim okidačima, osjećaji tjeskobe nisu samo normalni, već su i nužni za preživljavanje. Od najranijih dana čovječanstva, približavanje predatora i nadolazeća opasnost pale su alarme u tijelu i omogućavaju izbjegavanje.

Ti se alarmi javljaju u obliku ubrzanog rada srca, znojenja i povećane osjetljivosti na okolinu.

Opasnost uzrokuje navalu adrenalina, hormona i zvona za uzbunu u mozgu, koji zauzvrat pokreću te reakcije tjeskobe u procesu koji se naziva odgovor na borbu ili bijeg. Priprema ljude da se fizički suoče ili izbjegnu potencijalne sigurnosne prijetnje.

Za mnoge ljude bijeg od životinja i njihova neposredna opasnost manje su zabrinuti nego što bi to bio za ljude u dalekoj prošlosti.

Brige se sada vrte oko posla, novca, obiteljskog života, zdravlja i drugih ključnih pitanja koja zahtijevaju pozornost osobe bez potrebne borbe ili bijega.

Osjećaj nervoze prije važnog životnog događaja ili tijekom teške situacije prirodni je odjek izvorne reakcije “bori se ili bježi”. I dalje može biti ključno za preživljavanje – zabrinutost da će je udariti auto pri prelasku ulice, na primjer, znači da će osoba instinktivno tražiti oba načina da izbjegne opasnost.

Preporuka

• Kako proizvesti više testosterona
• Kako ispraviti grbu na leđima
• Kako dizati tegove
• Kako istegnuti vrat i kako nastaje bol u vratu
• Najnovije sportske vesti 24 sata na dan
• Sportske vesti i razlozi zašto ih pratimo
• Vežbajte zdravo i pažljivo
• Sanovnik kornjača – Šta znači sanjati kornjaču?
• Šta znači sanjati da si zalutao?
• Sanovnik dijamant – šta znači sanjati dijamant?
• Kako rasporediti treninge tokom cijele sedmice
• Koliko čovek može bez hrane