Crijevna flora, mikrobiota il mikrobiom je popis mikrostanovnika u crijevima
Postoje korisni mikroorganizmi koji prirodno žive u ljudskom dijelu, točnije u gastrointestinalnom području, a najveće kolonije su u crijevima.
Crijevna flora, mikrobiota ili mikrobiom je popis mikrostanovnika u crijevima iako svi nisu detaljno istraženi i proučeni jer se još ne mogu uzgajati izvan tijela.
Dijete se rađa sterilnih crijeva i svoju mikrofloru polako stvara preko majčinog tijela, a to preuzimanje počinje porodom, ali samo kod prirodnog poroda, djeca rođena carskim rezom zakinuta za taj mikro-početak naseljavanja.
Crijevna flora je prva linija imunološke obrane, a u crijevima živi preko 100 bilijuna bakterija od kojih je poznato tek 1500, a zanimljivo je da mikroorganizama u toj mikroflori ima 100 puta više od sveukupnog broja stanica u ljudskom tijelu.
Izgleda da su ljudska crijeva najgušće naseljen prostor u svemiru, ali slična naseljenost je i u životinjskom probavnom traktu.
Čini se da je jedne trećina mikroorganizama zajednička svim ljudima, a druge dvije trećine su raspoređene svima individualno.
Crijevna flora – bolesti i lijekovi
Ako je mikroflora dio imunološke obrane od bolesti, pitanje zašto se pojavljuju sve nove i novije bolesti se nameće samo od sebe.
Crijevna flora, bolesti i lijekovi su u vrlo uskoj vezi i utječu jedni na druge, a neki lijekovi ubijaju korisne bakterije u crijevima (antibiotici, kemoterapeutici) pa ih treba uzimati s jogurtom ili acidofilnim mlijekom.
Ovi lijekovi ubijaju korisne bakterije ili ih pretvaraju u patogene, a i dugotrajno uzimanje drugih lijekova može biti pogubna.
Narušena crijevna flora se naziva disbioza, a taj disbalans mikroflore u crijevima donosi niz novih tegoba i novih bolesti.
U nalazima i pretragama nedostaju mikroelementi, osiromašena mikroflora ne sintetizira dobro vitamine grupe B, ne uspijeva obraniti tijelo od drugih ugroza i tako narušeni unutarnji ekosustav propušta uljeze prema svim organima, pa i prema mozgu.
Još Hipokrat je prije 2 500 godina i mnogi drugi autoriteti iza njega su tvrdili da sve bolesti kreću od crijeva i probave i naglašavali vrijednost posta i detoksikacije.
Crijevna flora, životne navike i prehrana
Liječiti neku tešku bolest većina ljudi shvaća ozbiljno, ali paradoks je da nakon nekih liječenja treba provesti prirodno liječenje ili čišćenje od teških lijekova, o tome se malo vodi računa, jer medicina o tome šuti.
Crijevna flora, životne navike i prehrana su također u vrlo uskoj vezi. Osobna higijena i higijena stanovanja i radnog prostora su potrebni, ali, agresivna kemijska sredstva za čišćenja mogu biti pogubna, ne pretjerujte, ne morate poubijati sve živo oko sebe.
Udišete ta kemijska isparenja i trujete svoje male stanovnike koji vas trebaju braniti. Sve više proizvođači hrane, naročito one životinjskog porijekla koristi antibiotike radi bržeg uzgoja, svi ti antibiotici završe na tanjuru i vaša crijevna flora je ugrožena svaki dan.
Uz to za svaku boljku uzimate po neku tabletu, a na popisu ubojica mikroflore su oralni kontraceptivi, antidepresivi, neke hormonske i neke radiološke terapije, steroidi, analgetici, lijekovi protiv žgaravice, antipsihotici, lijekovi protiv nesanice, antidepresivi, citostatici, suvremeno liječenje uzima svoj danak.
Domaća flora
Zdrava osoba živi u skladu s normalnom bakterijskom florom koja se naseli (kolonizira) na određenim mjestima tijela.
Normalna mikrobna flora koja obično zauzima neko sijelo naziva se domaća flora. Domaća flora ne samo da ne uzrokuje bolest, već ona obično štiti tijelo od organizama koji uzrokuju bolest.
Ako je se poremeti, ona se odmah ponovno uspostavi. Mikroorganizmi koji naseljavaju domaćina satima i tjednima, ali ne trajno, zovu se prolazna flora.
Čimbenici okoliša―kao što su hrana, sanitarni uvjeti, onečišćenje zraka i higijenske navike―utječu na to koje vrste čine domaću floru neke osobe. Na primjer, laktobacili su organizmi koji uobičajeno žive u crijevu ljudi koji uzimaju mnogo mliječnih proizvoda.
Hemophilus influenzae je bakterija koja naseljava dišne putove ljudi koji imaju kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB).
Pod nekim uvjetima organizmi koji su dio domaće flore neke osobe mogu uzrokovati bolest. Na primjer, piogeni streptokok može naseliti ždrijelo a da ne pravi štetu, ali ako su tjelesne obrambene snage oslabljene ili ako su streptokoki posebno opasan soj, mogu izazvati streptokokni faringitis (infekciju ždrijela).
Slično tome, drugi organizmi koji su dio domaće flore mogu postati invazivni uzrokujući bolest u ljudi čiji su obrambeni mehanizmi probijeni.
Na primjer, ljudi s rakom debelog crijeva su osjetljivi na navalu mikroorganizama koji normalno žive u crijevima; ti mikroorganizmi mogu putovati krvlju i zaraziti srčane zaliske.
Izloženost velikim dozama zračenja može također uzrokovati da ti mikroorganizmi navale i prouzroče vrlo jaku infekciju.