Lifestyle

Što je hemoliza i kako se liječi?

Što je hemoliza

Hemoliza je raspadanje crvenih krvnih stanica eritrocita a kao posljedica toga dolazi do izlaženja hemoglobina u izvanstaničnu tekućinu krvnih žila ili tkiva.

Uslijed oštećenja stanične membrane nastaje vidljivo crveno obojeno tkivo. Sami eritrociti imaju životni vijek između 110 i 120 dana, nakon čega odumiru prirodno i nastajunovi, a odumrli eritrociti preko slezene budu izbačeni iz tijela kao otpadna tvar.

Hemoliza je posljedica poremećaja povezanim uz eritrocite, njihovog razaranja u krvnoj žili ili izvan krvne žile na primjer u jetri, slezeni, koštanoj srži.

Hemolize izvan tijela se može dogoditi i kod laboratorijsko dijagnostičkih pretraga u uzorcima krvi koje su pribavljene za analizu krvi, a to onda može dovesti do netočnih nalaza i vrijednosti rezultata krvnih nalaza.

U mikrobiologiji se hemodijalize koriste za otkrivanje mikroorganizama jer su kulture bakterije napale krvne stanice, te se u mikrobiologiji koristi u dijagnostičke svrhe kako bi se odredilo o vrsti mikroorganizma koja utječe na razvoj neke bolesti i ta dijagnoza će umjeriti liječenje pacijenta.

hemoliza
Što je hemoliza?

Hemoliza simptomi

Ukoliko se hemoliza javlja kao posljedica vađenja krvi pa osoba nije dovoljno dugo držala pritisnutu venu iz koje je krv vađena takva pojava nije opasna i podljev će nestati nakon par dana jer će tijelo očistiti prolivenu krv iz vene ispod kože.

No, ukoliko krv ne prestaje curiti na mjestu uboda postoji problem sa zgrušavanjem krvi, pa to može biti prvi simptom koji će se pojaviti kod običnog vađenja krvi.

Kada se hemoliza javlja kao pratilja nekih drugih bolesti ona može imati simptome kao što su blijedilo, manjak zraka, kronični umor, glavobolja, slabost, žutilo, tamna mokraća, te povećana slezena kao organ koji obrađuje odumrle eritrocite a zapravo slezena nije u zdravom stanju pa se poveća.

Kada se javljaju ozbiljniji slučajevi treba otkriti uzroke takvog stanja koje se naziva hemolitička anemija jer je potrebno započeti sa liječenjem na vrijeme jer anemija može uzrokovati druge brojene bolesti i zatajenje organa sa kobnim smrtnim ishodom, a upravo to se može spriječiti.

hemoliza
Hemoliza je raspadanje crvenih krvnih stanica eritrocita a kao posljedica toga dolazi do izlaženja hemoglobina u izvanstaničnu tekućinu..

Hemoliza uzroci

Hemoliza može nastati zbog vanjskih utjecaja, ali i unutarnjeg stanja organizma. Uzroci mogu biti protutijela kod autoimune reakcije ili transfuzijske reakcije, nasljedni faktori koji su naslijeđeni genetikom poremećaja hemoglobina, enzima, membrana, a u unutarnje uzroke se ubrajaju i diseminirana intravaskularna koagulacija povezana sa abnormalnim stvaranjem trombina i fibrina.

Vanjski uzroci koju utječu i dovode do hemoliza mogu biti razni lijekovi koje osoba koristi zbog drugih bolesti, toksične tvari koje osoba konzumira u bilo kojem obliku, čak i udisanjem toksičnih tvari, zatim to mogu biti kirurški ugrađeni mehanički umjetni srčani zalisci, no kao vanjski uzroci mogu biti i razne infekcije uzrokovane vanjskim utjecajem.

Uzrok ovoj pojavi može biti i nepravilno vađenje krvi pri čemu igla nije pravilno ušla u žilu, osjetljiva vena, prejako stiskanje mjesta uboda nakon uzimanja krvi i slično.

No zbog ovih uzroka hemolize bi ubrzo trebale nestati. Hemolize se mogu pojaviti i nakon uzimanja uzorka krvi te ako se snažno pomiješa uzorak krvi može dovesti do netočnih nalaza krvi.

Hemoliza može biti posljedica poremećaja izvan E ili u samim E (TBL. 131–1).

hemoliza
Hemoliza može nastati zbog vanjskih utjecaja, ali i unutarnjeg stanja organizma.

U otklone izvan E idu hiperaktivnost retikuloendotela, imunološke promjene (npr. autoimuna hemolitična anemija, izoimuna hemolitična anemija), mehaničko oštećenje (traumatska hemolitična anemija) te infekcije.

Mikroorganizmi mogu izazvati hemolizu izravnim djelovanjem toksina (npr. Clostridium perfringens, α– ili β–hemolitični streptokoki, meningokoki) ili invazijom i razaranjem E samim uzročnicima (npr. Plasmodium i Bartonella spp).

U toj, egzoeritrocitnoj hemolizi E su normalni, a razaraju se kako autologni, tako i heterologni E.

Izvorni članak

Preporučujemo da pročitate i ove članke:

Komentariši