Lifestyle

Što su leukociti

Što su leukociti i čemu služe?

Leukociti s krvne stanice koje se nalaze u našem organizmu. Radi nedostatka crvenog krvnog pigmenta nazivaju se i bijele krvne stanice.

Iako imaju višestruke uloge u našem organizmu, glavna uloga je obrana od patogena.

Gdje se sve nalaze leukociti? Ove bijele krvne stanice su smještene u našoj krvi, tkivima, sluznicama i limfnim čvorovima.

Mnoge imaju sposobnost aktivnog kretanja, što znači da mogu prelaziti iz krvnih žila u tkivo i obrnuto. Sve bijele krvne stanice dolaze iz jedne zajedničke stanice koja se nalazi u koštanoj srži, matičnoj stanici.

Posebni faktori koji utječu na rast osiguravaju da se matične stanice transformiraju u razne bijele krvne stanice: granulociti, monociti, limfociti.

Granulociti – Nalaze se na unutarnjim zidovima samih žila ili u krvi koja cirkulira kroz tijelo. Samostalno se kreću i mogu migrirati iz žila u tkiva, na sluznicu.

Monociti – Apsorbiraju materijale stranih tijela i čini ih bezopasnima za organizam. Veliki dio stanica je pohranjen u slezeni osobe, dok određeni dio cirkulira kroz krv.

Limfociti– Najvažnije stanice u imunološkom sustavu.

leukociti
Što su leukociti?

Može se reći kako limfociti imaju ključnu ulogu u odgovoru našeg organizma na napad stranog mikroorganizma i kao takvi su dio našeg imunološkog sustava.

Osim zaštite od mikroorganizama, oni također štite organizam od razvoja i stvaranja tumora. Nažalost, ove stanice mogu odbaciti strano tkivo ukoliko postoji potreba za transplantacijom, što može dovesti do opasnosti ako pacijentu treba novi organ.

Prepoznaju neprijatelje u organizmu i stvaraju antitijela za borbu. Mogu stvoriti memorijske stanice koje će pamtiti prirodu određenog patogena.

Kada i kako se provjeravaju leukociti?

Pretraga leukocita je potrebna u sljedećim slučajevima: Rutinske pretrage krvi, kada postoji sumnja na infekcije ili upale u organizmu, kada se sumnja na anemiju, kada se sumnja na leukemiju ili premalo nefunkcionalnih stanica u koštanoj srži, prije i nakon kemoterapije, kada postoje terapije sa određenim lijekovima, kada je osoba doživjela infarkt, kada je u pitanju trovanje, kada osoba mora kontrolirati rijetke bolesti.

leukociti
Kada i kako se provjeravaju leukociti?

Leukociti mogu biti niski ili visoki.

Što to znači? Kada u krvi imamo premalo leukocita, tada imamo leukopeniju ili leukocitopeniju. Smanjuje se sami broj granulocita, dok su ostale bijele krvne stanice u normali.

Smanjeni broj leukocita može ukazivati na sljedeće: Probleme s koštanom srži, autoimuni poremećaji, razne infekcije, razni lijekovi, ishrana, problemi vezani sa slezenom.

Što kada je previše leukocita u organizmu? Povećani broj leukocita se naziva leukocitoza.

Nastaje radi infekcija, upalnih bolesti ili tumora. Visoka razina leukocita može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput oštećenja jetre, pluća, srca, kože i živčanog sustava. Kada je potrebno zatražiti liječničku pomoć?

Kada se na krvnoj slici utvrdi poremećaj leukocita, liječnik će zatražiti daljnje pretrage kako bi se utvrdilo o čemu se radi. Leukociti mogu biti povišeni ili sniženi radi mnogo razloga, za početak je bitno utvrditi zašto.

leukociti
Što su leukociti

Da li leukociti utječu na zdravlje?

Količina leukocita u krvi bi trebala iznositi između 4 do 9 milijuna u jednoj litri krvi, odnosno prema nalazima krvnih slika, referentna vrijednost bi trebala biti od 3,4 do 9,7.

Leukociti su bitni za naše zdravlje, i svaki poremećaj u njihovom povećanju ili smanjenju se treba shvatiti ozbiljno. Uzmemo li u obzir da je uloga leukocita borba protiv patogena u našem organizmu/krvotoku – povišena razina će ukazivati na upalu ili oštećenja u tkivima, dok će snižena razina pokazivati na preslab imunološki sustav.

Važno je imati na umu da se leukociti međusobno mogu prilično razlikovati, i upravo zato je bitno napraviti detaljniju krvnu sliku.

Što je bitno reći liječniku prije pretraga? Ukoliko vas liječnik pošalje na vađenje krvi radi krvne slike, tada obavezno morate naglasiti ako koristite neke lijekove koji mogu utjecati na krvnu sliku (Kortikosteroidi, heparini, antibiotici, diuretici, antihistaminika).

Kako bi naša krvna slika uvijek bila u najboljem redu, preporučuje se vođenje zdravog i aktivnog života.

Izvorni članak

Preporuka za vas

Komentariši